Hrvatska ima dovoljno sunca i vjetra. Zašto onda toliko plaćamo uvoz struje?

Hrvatska je zemlja velike prirodne raznolikosti, a to se odražava i na naše energetske resurse. Imamo hidroelektrane, obilje sunca i vjetra, geotermalni potencijal, biomasu i bioplin te dobru povezanost s europskim energetskim tržištem. Na takvoj raznolikosti izvora energije mnoge bi nam države pozavidjele. U posljednjih deset godina instalirana snaga obnovljivih izvora energije povećala se više od pet puta. Ostvarili smo velik napredak, ali i dalje uvozimo velik dio električne energije. Zašto?

Potrebe za električnom energijom rastu s razvojem gospodarstva i elektrifikacijom, a klimatske promjene mijenjaju način na koji proizvodimo i trošimo energiju. Nekada su najveća opterećenja bila zimi, a danas su sve češće ljeti. U ljetnim mjesecima trošimo oko 16 posto više električne energije nego prije deset godina. Istodobno, hidroelektrane, koje su desetljećima bile okosnica hrvatske energetike, zbog sve izraženijih suša imaju manje vode. Ovoga ljeta dotoci su bili samo 43 posto višegodišnjeg prosjeka.

Razvoj nije dovoljno brz

Posljedice su vrlo konkretne. Prema kvartalnom izvješću Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), od lipnja do rujna uvezli smo više od četvrtine potrebne električne energije, u vrijednosti od gotovo 250 milijuna eura. Taj novac pokazuje koliko nas košta nedovoljna domaća proizvodnja i koliko je važno ubrzati izgradnju novih elektrana.

Posljednjih godina rast domaće proizvodnje električne energije najviše potiču sunčane elektrane, ali njihov razvoj još uvijek nije dovoljno brz. Hrvatska ima oko 400 W instalirane sunčane snage po stanovniku, dok je prosjek EU oko 900 W. Projekata imamo, ali njihova realizacija zapinje. Oko tri GW novih projekata obnovljivih izvora energije čeka zbog administrativnih prepreka, neizvjesnih uvjeta priključenja i mreže koja nije dovoljno brzo pratila njihov razvoj.

Za priuštiviju energiju zato nije dovoljno samo graditi nove elektrane. Potrebno je istodobno modernizirati mrežu i razvijati baterijske spremnike, koji omogućuju pohranu domaće energije i njezino korištenje kada nam je najpotrebnija. Koliko to može koristiti gospodarstvu, pokazuje posljednja studija OIEH-a: realizacija planiranih projekata obnovljivih izvora energije mogla bi smanjiti prosječnu tržišnu cijenu električne energije za 28 posto, dok bi baterije mogle smanjiti ukupne troškove elektroenergetskog sustava i do 15 posto, prvenstveno smanjenjem zagušenja mreže i boljim iskorištavanjem proizvedene energije.

Konkretna korist

Dodatne mogućnosti otvaraju agrosunčane i akvasunčane elektrane, koje omogućuju dvostruko korištenje istog prostora za proizvodnju hrane i energije. Takva rješenja, uz razvoj baterija i drugih tehnologija, OIEH potiče kroz stručne studije u suradnji s akademskom zajednicom. Osnovani smo 4. studenoga 2016., na dan kada je na snagu stupio Pariški sporazum, a deset godina poslije cilj nam je ostao isti, omogućiti brži razvoj domaćih obnovljivih izvora i konkretnu korist za gospodarstvo i građane.

Hrvatska ne može utjecati na cijene energije na svjetskim tržištima, ali može odlučiti koliko će o njima ovisiti. Svaka nova domaća elektrana, uz mrežu koja je može prihvatiti i sustave za pohranu energije, korak je prema manjem uvozu, stabilnijim cijenama i većoj energetskoj neovisnosti. A upravo to građani i gospodarstvo trebaju osjetiti kroz priuštiviju energiju.

Sadržaj nastao u suradnji s Obnovljivim izvorima energije Hrvatske