Prošle je godine u Hrvatskoj bilo zabilježeno 3,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, što je cifra veća nego u pretpandemijskoj 2019. godini, no ona i dalje nije dovoljno visoka, a prioritet treba biti ulaganje u hightech sektor i održivo gospodarstvo. Zaključak je ovo poslovnog ručka „FDI kao prilika za oporavak gospodarstva“ koji je jučer u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham). Na događanju su sudjelovali predstavnici privatnog i javnog sektora, a cilj okupljanja bio je razmijeniti mišljenja i najbolje prakse o načinima privlačenja inozemnih izravnih ulaganja usmjerenih na izvozna tržišta.
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u uvodnom je govoru istaknula kako se globalna i nacionalna izravna strana ulaganja u gospodarstvo oporavljaju nakon krize uzrokovane virusom COVID-19, no da je potrebno dalje raditi kako bi se ona očuvala i nastavila.
- Istraživanje AmCham-a pokazuje da 82 posto ispitanika planira širiti poslovanje u Hrvatskoj u sljedeće tri godine. Ono što je Vlada RH radila u smislu administrativnog i poreznog rasterećenja daje svoje rezultate. Od 2017. godine do danas smo proveli tri akcijska plana uz pomoć kojih smo rasteretili gospodarstvo za gotovo dvije milijarde kuna – navodi Mikuš Žigman te dodaje da planiraju i dalje povećati financijska rasterećenja od administrativnih pristojbi i neporeznih davanja.
Iako su se izravna strana ulaganja u Hrvatskoj povećala, ona su i dalje na razini ispod jednog postotka BDP-a, što je iznimno nisko u odnosu na, primjerice, susjedne države, prvenstveno Srbiju i Sloveniju. Ipak, Branko Žibret, Partner & Managing Director u Kearneyu, kaže da postoji šansa za Hrvatsku, ali da je potrebno prvo poraditi na samopouzdanju gospodarstva te početi gledati zemlju kao razvijenu europsku državu, a ne zemlju u tranziciji.
Primjeri pozitivne prakse
- Vezano na inozemna neposredna ulaganja u Hrvatskoj vrijedi naglasiti dvije pozitivne poruke. U Hrvatskoj, slično kao na globalnoj razini bilježimo pozitivni post covid rast investicija. Druga, možda još važnija poruka je da se mijenjaju ključni kriteriji za odabir lokacija ulaganja. Više nije toliko važna veličina domaćeg tržišta, puno važnija su regulatorno i ekonomsko okruženje te kvaliteta ljudskog potencijala - naglasio je Žibret.
Kao dva odlična primjera pozitivne prakse izravnih inozemnih ulaganja naveo je Infobip i Rimac Automobile koji su, kaže, dokazali da je moguće dovesti investitore u Hrvatsku. Osim toga, naveo je i da se mijenja budućnost stranih investicija. Naglasak više nije na tradicionalne sektore kao što su bankarstvo i trgovina na veliko, već su u fokusu globalnih investicija visoka tehnologija, e-trgovina te energetika i održivi razvoj.
U tom kontekstu se Hrvatska isto tako može iskazati zbog nearshoringa. Taj koncept, za razliku od pojma "offshoring" koji označava preseljenje korporativnih servisa u daleke, prekomorske destinacije, podrazumijeva njihovo preseljenje u zemljopisno, ali i kulturološki, bliske države. Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a Hrvatska, navodi da pokazatelji ističu da se dio investicija koje bi inače otišle u Aziju, ponovno vraćaju u Europu.
Panel rasprava
- Izdvojit ću ulaganje IBM-a koji je ovdje otvorio Client Inovation Centar (CIC) za koji su se zalagali ljudi iz Ministarstva gospodarstva i Vlada općenito. Doista je bilo angažmana iz više hrvatskih Vlada se da se to ulaganje ostvari– ističe direktorica AmChama.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Urška Lakner, Policy & Public Affairs, Senior Manager Adriatic Cluster iz Pfizera, Josip Funda, glavnog ekonomista Svjetske banke i Igor Grdić, Regional Director Central Eastern Europe u Vertivu.
Funda je tako istaknuo da su potencijali hrvatskog privatnog sektora puno manji u usporedbi s Njemačkom, pogotovo kada je u pitanju prerađivački sektor, ali da je stanje uslužnog sektora zato puno bolje. Jednostavno rješenje za premošćivanje tog jaza ne vidi, ali ističe da je potrebno nastaviti s administrativnim i regulativnim rasterećenjima te uložiti sredstva u istraživanje i razvoj.
Farmaceutski pogon
- Iako ne postoji jedno veliko univerzalno rješenje, postoji niz malih koraka kod kojih vidimo da se stvari mijenjaju na bolje. Jeftiniji krediti, kontinuirano ulaganje u ljudske resurse, jačanje menadžerskih vještina su samo neki od ciljeva koji srednjoročno ili dugoročno mogu donijeti pozitivne promjene – navodi Funda.
Da pomak na bolje stvarno postoji najbolje se vidi na primjeru Pfizera koji je u lipnju ove godine uložio 100 milijuna eura u izgradnju farmaceutskog pogona u Savskom Marofu pokraj Zagreba. Urška Lakner je istaknula da će se u postrojenju proizvoditi inovativni lijekovi koji će se izvoziti u 50 zemalja diljem svijeta te da trenutno zapošljavaju 500 zaposlenika s time da će do 2026. godine zaposliti još 100 ljudi.
- Hrvatska ima dugu povijest i jaku domaću farmaceutsku industriju, puno znanja i iskustva i dobro obrazovane ljude. Prepoznajući potencijal i znanje našeg tima u Savskom Marofu na području biotehnologije i farmaceutske industrije, uključujući proizvodne pogone, laboratorije za kontrolu kvalitete i drugu infrastrukturu, dovelo je do nove investicije vrijedne 100 milijuna eura u partnerstvu sa švedskom biofarmaceutskom tvrtkom Sobi - istaknula je Lakne.
Dodatne investicije
Da budućnost stranih ulaganja leži u visokoj tehnologiji pokazuje i primjer tvrtke Vertiv koja je sagradila novi proizvodni pogon u Rugvici blizu Zagreba. Cijena investicije bila je 10 milijuna eura.
- Ekspanzija ulaganja u podatkovne centre uzrokovana digitalizacijom, ali nažalost i covid pandemijom dovela je do značajnih ulaganja na tržištima zapadne Europe i Bliskog istoka. CEE regija je bilježila značajniji rast u investicijama u podatkovne centre kroz 2021/2022 godinu, uključujući i Hrvatsku. Time smo pokazali kako tehnološki sektor i digitalna transformacija u Hrvatskoj imaju veliki potencijal te vrijedni lokalni talent, zbog čega ne treba prestati s naporima na tom području kako bi se privukle dodatne investicije stranih ulagača - naveo je Grdić.
Potencijal, ali i budućnost Hrvatske u vidu izravnih stranih ulaganja sažeo je u završnoj riječi Batinić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Hrvatska je trenutno u veoma specifičnom trenutku povijesti. Ulazak u Schengen i Eurozonu, kao i nikad bolji kreditni rejting šalju snažnu poruku stranim investitorima. To znači da idemo u pozitivnom smjeru, samo trebamo kapitalizirati sve što se događa – zaključio je Batinić.
