Građevinski sektor ponovNo će biti jedan od ključnih nositelja gospodarskog rasta

Hrvatska se danas nalazi u važnoj razvojnoj fazi. Nakon godina u kojima su gospodarski rast dominantno nosili osobna potrošnja, turizam i snažan priljev europskih sredstava, pred nama je razdoblje u kojem će dugoročna konkurentnost sve više ovisiti o produktivnosti, investicijama privatnog sektora, industrijskom razvoju, izvozu, inovacijama i stvaranju veće dodane vrijednosti u gospodarstvu.

Građevinski sektor pritom će imati važnu ulogu u realizaciji investicija koje će se financirati iz europskih i nacionalnih izvora, osobito u području infrastrukture, energetike i javnih objekata.

Pred Hrvatskom je istovremeno i novo europsko financijsko razdoblje. Prema prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU, Hrvatskoj bi trebalo biti dostupno oko 16,8 milijardi eura. Ta sredstva predstavljaju veliku priliku za ulaganja u infrastrukturu, energetiku, mobilnost, zelenu tranziciju i javne objekte.

Važno je pritom naglasiti da 16,8 milijardi eura ne predstavlja ukupni investicijski potencijal. Kada se uključe nacionalno sufinanciranje, ulaganja jedinica lokalne i regionalne samouprave te privatni kapital, ukupna vrijednost investicija koje bi se u Hrvatskoj mogle realizirati tijekom razdoblja 2028.-2034. značajno je veća. Upravo zato građevinski sektor ponovo će biti jedan od ključnih nositelja gospodarskog rasta u godinama koje dolaze.Dodatnu važnost ovom razdoblju daje činjenica da bi ovo mogla biti jedna od posljednjih europskih financijskih omotnica u kojoj Hrvatska ima status izrazito povlaštenog korisnika kohezijskih sredstava. Kako se hrvatsko gospodarstvo postupno približava prosjeku razvijenosti Europske unije, ova prilika postaje još značajnija.

No uspjeh neće ovisiti samo o količini dostupnog novca nego i o tome kakvu ćemo trajnu vrijednost tim sredstvima stvoriti. Kvaliteta pripreme projekata, javne nabave, projektiranja i izvedbe bit će presudna za konačne rezultate.

Istovremeno, građevinski sektor danas posluje u složenijem okruženju nego prije samo nekoliko godina. Geopolitičke nestabilnosti, rat u Ukrajini, poremećaji u globalnim opskrbnim lancima te najnovije napetosti na Bliskom istoku dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima sirovina i energije. Svjedoci smo da gotovo svaki ozbiljniji geopolitički poremećaj vrlo brzo utječe na cijene energenata, transporta i građevinskih materijala te ukupne troškove gradnje.

Uz to, sektor se suočava s kontinuiranim rastom ukupnih troškova poslovanja, nedostatkom kvalificirane radne snage, sve složenijim tehničkim zahtjevima te pritiskom na rokove izvođenja. Takvi izazovi zahtijevaju sve višu razinu organizacije, planiranja i upravljanja projektima da bi se osigurala kvaliteta izvedbe i poštovanje ugovorenih rokova.

Istodobno, tržište pokazuje da i u zahtjevnim uvjetima postoji prostor za kvalitetno vođene i organizirane kompanije. Kamgrad je tijekom 2025. ostvario dvoznamenkasti rast poslovnih prihoda, što promatramo kao potvrdu da tržište prepoznaje kvalitetu izvedbe, organizacijsku stabilnost i sposobnost upravljanja sve složenijim projektima. Pozitivne trendove očekujemo nastaviti i tijekom ove godine, pri čemu i dalje vidimo prostor za rast poslovnih prihoda zahvaljujući snažnoj tržišnoj aktivnosti i ugovorenim projektima. Kao jedan od primjera izdvojio bih završetak hotela Pical u prvom kvartalu ove godine.

Zbog sve većih troškova poslovanja, ključna tema za budućnost građevinskog sektora će biti produktivnost. Najveći prostor za napredak više nije u povećanju broja zaposlenih, nego u boljem planiranju, organizaciji i upravljanju projektima. Hrvatska se dugoročno ne može oslanjati isključivo na povećanje broja radnika. Građevina se zato mora postupno odmaknuti od prevelike ovisnosti o improvizaciji i individualnom iskustvu te graditi sustave koji omogućuju predvidljivost, kontrolu i ponovljivost rezultata. To podrazumijeva snažnije upravljanje procesima, jasnije definirane odgovornosti, standardizaciju ključnih aktivnosti, kvalitetnije mjerenje učinka te sustavno upravljanje rizicima.Važnu ulogu u tome ima i digitalizacija. Međutim, digitalizaciju ne treba promatrati kao tehnološki projekt ili nabavu novog softvera. Njezina prava vrijednost nalazi se u mogućnosti povezivanja gradilišta, nabave, financija, kontrole, rokova, troškova i ljudskih resursa u jedinstven sustav upravljanja. Umjetna inteligencija i automatizacija mogu biti snažni alati, ali samo ako su procesi jasno definirani, a podaci kvalitetni i pouzdani.

Naravno, nijedna tehnologija ne može zamijeniti ljude. Zato će građevinske kompanije morati još više ulagati u obrazovanje, mentorstvo, prijenos znanja i razvoj mladih inženjera. U vremenu ubrzanih promjena upravo će znanje i kvaliteta ljudi predstavljati najvažniju konkurentsku prednost.Kako kompanije rastu, mijenja se i način upravljanja. Složeniji projekti, veći broj zaposlenika i veći poslovni rizici zahtijevaju višu razinu korporativnog upravljanja, jasniju podjelu odgovornosti, snažniji nadzor i kvalitetnije strateško planiranje.

I u Kamgradu smo promišljali oko daljnjih unapređenje te smo poduzeli niz koraka usmjerenih na daljnju profesionalizaciju upravljanja i jačanje organizacijskih kapaciteta kompanije. Dragutin Kamenski preuzeo je ulogu predsjednika Nadzornog odbora, čime se osigurava kontinuitet iskustva, vizije i strateškog usmjerenja kompanije, dok je NO osnažen uključivanjem stručnih i iskusnih članova. Istovremeno smo Upravu proširili funkcijom člana Uprave zaduženog za operacije i razvoj poslovanja. Cilj tih promjena nije samo prilagodba rastu tvrtke nego i stvaranje još kvalitetnijih temelja za dugoročan i održiv razvoj.