Podzemni adut

Hrvatska dobila najopsežniju analizu podzemlja, prvu geološku kartu za sigurno skladištenje CO₂

Najopsežnija analiza podzemlja donosi kartu lokacija i temelj za dekarbonizaciju industrije i nova ulaganja

Karta geotermalnog potencijala

Najopsežnija analiza podzemlja donosi kartu lokacija i temelj za dekarbonizaciju industrije i nova ulaganja

Hrvatska je po prvi puta dobila cjelovitu procjenu geološkog potencijala za trajno geološko skladištenje ugljikova dioksida (CO₂), objavila je u četvrtak Agencija za ugljikovodike (AZU).

Time je stvorena stručna podloga za razvoj budućih projekata hvatanja, transporta, korištenja i geološkog skladištenja ugljikova dioksida, kaže se u priopćenju AZU-a.

Riječ je, navodi se, o dosad najopsežnijoj analizi hrvatskog podzemlja koja pokazuje gdje i u kojim količinama Hrvatska može sigurno i trajno skladištiti CO₂.

Rezultati potvrđuju da Hrvatska raspolaže značajnim geološkim potencijalom koji može biti jedan od ključnih preduvjeta za dekarbonizaciju industrije, privlačenje novih ulaganja i jačanje energetske sigurnosti.

U okviru projekta izrađena su tri temeljna dokumenta: Atlas geološkog skladištenja CO₂ za kopneni dio RH, Atlas geološkog skladištenja CO₂ za hrvatski dio jadranskog bazena, te Integrirana studija izvodljivosti za lokaciju Bockovac, koja potvrđuje mogućnost povezivanja trajnog geološkog skladištenja CO₂ s proizvodnjom geotermalne energije.

Rezultati pokazuju da panonski bazen raspolaže teorijskim kapacitetom od približno 346 milijuna tona CO₂, dok hrvatski dio jadranskog bazena ima dodatni potencijal od oko 717 milijuna tona CO₂.

Ukupno gledajući, Hrvatska raspolaže s više od milijardu tona potencijalnog skladišnog kapaciteta, pri čemu se posebno perspektivnima pokazuju iscrpljena plinska polja u Jadranu, te geološke strukture dravske depresije.

Posebnu vrijednost, smatraju u Agenciji, predstavlja studija za lokaciju Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji, koja potvrđuje tehničku izvodljivost istodobnog trajnog skladištenja CO₂ i proizvodnje geotermalne energije. Prema rezultatima studije, na toj bi se lokaciji tijekom 30 godina moglo trajno pohraniti oko 19 milijuna tona CO₂, uz istodobno korištenje obnovljivog izvora energije.

Objavljene studije predstavljaju i stručnu podlogu za provedbu novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir za razvoj geološkog skladištenja ugljikova dioksida te hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s europskim propisima.

Istodobno je u tijeku provedba projekta financiranog kroz Instrument za tehničku potporu Europske unije, koji Agencija za ugljikovodike provodi u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj i međunarodnim konzorcijem stručnjaka. Projekt će biti dovršen u siječnju 2027. godine, a njegov je cilj izraditi prijedlog cjelovitog regulatornog i provedbenog okvira koji će omogućiti učinkovitu provedbu za razvoj budućih projekata hvatanja, transporta, korištenja i geološkog skladištenja ugljikova dioksida u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. srpanj 2026 11:50