Dok na razini EU svaki šesti umirovljenik radi, u Hrvatskoj i nakon odlaska u mirovinu nastavlja raditi tek svaki 13. umirovljenik, pokazuju rezultati istraživanja koje je prije nekoliko godina provela Europska komisija.
Među članicama Unije, najveći udio umirovljenika koji nastavljaju raditi ima Švedska, u kojoj svaki treći građanin starije životne dobi i nakon odlaska u mirovinu ostaje na tržištu rada. Još veće udjele umirovljenika koji nastavljaju raditi imaju dvije sjeverne članice EFTA-e - Norveška i Island, u kojima na tržištu rada i nakon umirovljenja ostaje gotovo dvije petine građana starije dobi, pokazuju rezultati istraživanja Europske komisije za 2012. godinu.
S druge strane, najmanji udio umirovljenika koji i nakon odlaska u mirovinu nastavljaju raditi imaju Grčka i Španjolska, samo oko dva posto. Malo građana nakon umirovljenja na tržištu rada ostaje i u Belgiji i Luksemburgu, oko sedam posto, a toliko ih je otprilike i u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje eurokrata. Sve je to daleko ispod prosjeka Unije, u kojoj i nakon umirovljenja nastavlja raditi, pokazuje studija, 15,9 posto umirovljenika u dobi od 50 do 70 godina.
Novi bazen radne snage
Takvo bi se stanje u nas sada trebalo promijeniti. Naime, nakon što je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su 1. siječnja stupile na snagu, omogućeno da umirovljenici istodobno primaju mirovinu i rade pola radnog vremena, niz tvrtki već je krenulo u “lov na stariju radnu snagu”, dok druge to najavljuju. Manjak radne snage u Hrvatskoj, zbog demografskog kraha kroz koji prolazimo, posljednjih je godina očit. Posebno u djelatnostima poput turizma i ugostiteljstva, trgovine, prijevoza, građevinarstva, brodogradnje i poljoprivrede. Naravno, teško je očekivati da će ljudi starije životne dobi moći popuniti sve veći broj praznih radnih mjesta u svim djelatnostima u kojima nedostaje radnika, budući da brojne poslove mnogi od njih više ni ne mogu obavljati. Unatoč tome, i sami poslodavci kažu da umirovljenicima vide dragocjen bazen radne snage za pojedina zanimanja, poput rada u trgovini ili prijevozu, kao i na poslovima za koje se traže stručnjaci s iskustvom. Interes za radom postoji i kod brojnih umirovljenika, koji od malih mirovina teško krpaju kraj s krajem. I istraživanje Europske komisije pokazuje da su financije glavni razlog zbog kojih mnogi ljudi starije životne dobi nastavljaju raditi i nakon umirovljenja.
Iako postoji strah da bi povećan broj starijih radnika mogao uzimati poslove mlađima i rušiti cijenu rada, ekonomisti s kojima smo razgovarali ne očekuju takav razvoj događaja. Više je kočnica za realizaciju takvog scenarija, ističu. U cijeloj priči valja voditi računa i o tome da umirovljenika ima raznih - od onih koji su u mirovinu (iz raznih razloga) otišli razmjerno rano, pa se još uvijek mogu okušati na tržištu rada, do onih koji su u godinama u kojima više ne mogu raditi čak i kada bi to htjeli.
- Zapošljavanje umirovljenika jedna je od mjera koja bi trebala ublažiti nedostatak radne snage u Hrvatskoj. Ne očekujem da će zapošljavanje umirovljenika mladima otežati ulazak na tržište rada, kao ni da će rušiti plaće. Poduzetnicima je, uostalom, cilj da dobiju radnike na dulji rok, koji će se u potpunosti aktivirati, a ne samo povremeno i na nekoliko sati kao umirovljenici - ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.
Mladi konkurentniji
- Stariji radnici neće kočiti zapošljavanje mlađih. Mlađa je radna snaga u određenim segmentima konkurentnija od starije. Osim toga, mnoge poslove starija populacija ni ne može obavljati, pa nije realno očekivati da će se zapošljavati u, primjerice, građevini ili pojedinim turističkim zanimanjima - napominje Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko banke.
Štoviše, naši sugovornici smatraju da značajan bazen radne snage u Hrvatskoj postoji i kod studenata i učenika, ali i invalida. Mnogi od njih mogu i žele raditi. Uglavnom je, naravno, riječ o povremenim i privremenim poslovima. Sve tri skupine, inače, znatno su slabije zastupljene na hrvatskom tržištu rada nego u razvijenijim zemljama.