S Lukom Burilovićem razgovarali smo o našoj obrambenoj industriji: ‘Imamo što pokazati‘

Hrvatska obrambena industrija ima što pokazati

«Uzorak od više od 160 obrambenih tvrtki pokazao nam je da 75% ima svoju proizvodnju, a više od 80% njih sposobno je isporučiti robu u roku od 15 dana»

Vodeći njemački sajam sigurnosti i obrane Enforce Tac održava se u Nürnbergu. Na njemu očekuje se više od tisuću izlagača iz više od pedeset država na više od 60.000 četvornih metara izložbenog prostora. S predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem razgovarali smo o nastupu hrvatskih tvrtki te o potencijalu naše obrambene industrije.

Hrvatska otvara vrata novoj eri obrambene industrije: Potpisan ključan sporazum

Koliko hrvatskih izlagača nastupa i kakva je struktura ponude hrvatskih izlagača?

Na sajmu Enforce Tac nastupa 26 hrvatskih izlagača na 400 četvornih metara. Struktura ponude obuhvaća vatreno oružje i pripadajuću opremu, balističku i taktičku zaštitu, besposadne i visokotehnološke sustave, specijalna vozila, komunikacijsku opremu, taktičku odjeću i obuću, uz snažnu zastupljenost robe dvojne namjene. Riječ je o klasičnom sajamskom formatu - naglasak je na prezentaciji proizvoda na štandu i B2B sastancima.

Koji je cilj osnivanja Radne skupina za podršku obrambenoj industriji?

Radna skupina osnovana je prošle godine na inicijativu HGK s ciljem podrške obrambenoj industriji. Rezultat rada je Sporazum o suradnji za organizaciju nastupa na međunarodnim sajmovima obrambene industrije, a potpisnici su Ministarstvo obrane, Ministarstvo gospodarstva, agencija Alan i HGK. Time je stvorena osnova za daljnje pozicioniranje Hrvatske kao ozbiljnog i pouzdanog partnera unutar europskih obrambenih lanaca vrijednosti.

Koliko je razvijen segment naše obrambene industrije?

Radi se o otpornoj i izvozno orijentiranoj industriji, naše su tvrtke prisutne u više od 50 zemalja. Prema nekim procjenama, radi se o stotinjak tvrtki s više od tri tisuće zaposlenih, ali treba reći da nemamo potpunu sliku jer ova industrija nema svoju klasifikaciju. Dio pratimo po izdanim dozvolama za izvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava. Zapravo obrambena industrija pokriva puno širi spektar proizvoda i usluga, od remonta brodova i kibernetičke sigurnosti do proizvodnje posebne hrane za vojnike. Budući da točni razmjeri nisu poznati, HGK u suradnji s MORH-om provodi mapiranje obrambene industrije.

Koji je cilj mapiranja i možete li reći nešto o dosadašnjim rezultatima?

Cilj nam je evaluacija domaćih tvrtki s potencijalom za uključivanje u obrambene i sigurnosne projekte. Uzorak od više od 160 tvrtki pokazao nam je da gotovo 75 posto ima vlastitu proizvodnju. Više od 80 posto ima logističku sposobnost isporuke u roku od 15 dana, a oko 60 posto već razvija tehnologije dvojne namjene. Imamo snažnu tehnološku bazu u skladu s područjima koja su u fokusu europskih politika. Kao usko grlo identificirani su certifikacija i standardi, zato je potreban sustavan nacionalni pristup i institucionalna podrška.

Koliki je potencijal hrvatske obrambene industrije? Je li HGK poduzimao što za potporu izgradnji tvornice streljiva?

Imamo što pokazati, a s obzirom na najavljena ulaganja u europsku obrambenu industriju, imamo i priliku koju ne smijemo propustiti. S jedne strane tu su etablirane tvrtke s referencama poput NATO-a i FBI-ja, ali isto tako i manje kompanije kojima je ovo iznimna prilika za rast. Dobar primjer je proizvodnja dronova. Što se tiče tvornice, istina je da to otvara priliku za značajnije uključivanje naše obrambene industrije i industrije općenito u taj lanac proizvodnje, a očekujemo da bi korisna baza bili upravo rezultati mapiranja koje provodi HGK. No, treba voditi računa da finalizacija svake privatne investicije ovisi i o tome postoji li sigurno tržište za proizvod.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Što mogu tvrtke iz tekstilne industrije ponuditi na svjetskom tržištu u segmentu obrambene industrije?

Veliki broj domaćih tvrtki iz tekstilne industrije plasira proizvode dvojne namjene. Etabliranje u obrambenoj industriji velika prilika za jačanje njezine konkurentnosti kroz inovativne materijale i proizvode s dodanom vrijednošću, recimo balističke prsluke ili sustave za kamuflažu.

Što je potrebno hrvatskim tvrtkama kako bi dosegnule svoj maksimalni potencijal?

Tvrtke ne traže kratkoročne subvencije, nego stabilan i predvidljiv sustav. To znači da obrambena politika prestaje biti samo faktor sigurnosti, nego postaje i industrijska i razvojna politika - koja je konkretna, brza i predvidljiva. Naše je mapiranje upravo identificiralo tvrtke koje se potencijalno mogu uključiti u obrambeni sektor, a HGK će ih u narednom razdoblju povezati s većim domaćim i stranim igračima.

Potpisan sporazum: Hrvatska obrambena industrija kreće u europsku ofenzivu

S obzirom na to da obrambena industrija ima jako nizak multiplikativni faktor, koji je razlog da institucije temelje razvoj na tom segmentu gospodarstva?

Nizak je kada govorimo o čistoj potrošnji, ali značajno raste kada se ulaže u domaće proizvodne kapacitete, istraživanje i razvoj te inovacije. Riječ je o sektorima poput umjetne inteligencije, autonomnih sustava, dronova i kvantnih tehnologija. Pogotovo kod robe dvojne namjene, obrambene se inovacije prelijevaju u civilni sektor i podižu ukupnu konkurentnost gospodarstva. Institucije temelje razvoj na obrambenoj industriji kao poluzi tehnološke modernizacije, strateške autonomije i jačanja domaće industrijske baze. U kontekstu povećanih ulaganja u obranu na razini EU, ključno je osigurati da što veći dio sredstava završi u domaćim tvrtkama.

Što za Hrvatsku znači novi zakonodavni paket za vojnu mobilnost Europske komisije?

Radi se o stvaranju potpuno novog europskog obrambenog ekosustava. Hrvatska će imati važnu ulogu u logističkim rutama prema jugoistoku Europe, što znači i nova ulaganja u prometnu infrastrukturu dvojne namjene. Tu vidimo veliku priliku za hrvatske tvrtke u graditeljstvu, logistici i digitalnoj sigurnosti. Geostrateški položaj imamo, stoga moramo biti ambiciozni u korištenju dostupnih sredstava.