Devizne doznake iseljenika u matične zemlje ove će godine zabilježiti snažan rast od 7,3 posto i doseći će iznos od 589 milijardi dolara, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o migracijama i razvoju.
Ovaj uzlazni trend nadilazi ranije procjene i potvrđuje "otpornost tokova iz 2020." kada su doznake pale tek 1,9 posto, unatoč teškoj globalnoj recesiji prouzročenoj pandemijom bolesti covid-19. "Devizne doznake od migranata uvelike su nadopunile državne mjere novčane pomoći obiteljima u financijskim poteškoćama uslijed krize uzrokovane pandemijom.
Lakši dotok deviznih doznaka do kućanstava u financijskoj stisci morao bi biti ključan dio državne politike u nastojanju da se podrži svjetski oporavak od pandemije", izjavio je Michal Rutkowski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.
Jugoistočna Europa
Procjena Svjetske banke za Hrvatsku jest da će devizne doznake iznositi tri milijarde i 950 milijuna dolara, gotovo isto kao i lani kada su iznosile 3976 milijuna dolara. Rekord iz 2019. godine od 4033 milijuna dolara neće biti premašen, ali u posljednje tri godine posrijedi su vrlo male oscilacije u iznosima.
Još 2017. godine, primjerice, devizne doznake bile su 520 milijuna dolara manje nego ove godine. Kada se gledaju kao udjel u BDP-u, one u Hrvatskoj iznose 6,2 posto, najviše među zemljama EU, što samo govori da predstavljaju pozamašan izvor deviza u bilanci plaćanja.
Podaci Eurostata za 2019. godinu pokazuju da o međunarodnim doznaka najviše ovisi Hrvatska, u toj su godini procijenjene na 6,6 posto, a slijedi Bugarska s 3,4 posto, te Latvija i Rumunjska u kojima čine 3,3 posto BDP-a. No, i mnogo više od Hrvatske o radničkim doznakama ovisne su ostale zemlje jugoistočne Europe. Ove će godine na Kosovu iznositi 16,7 posto BDP-a, u Crnoj Gori 11,4 posto, u Albaniji 9,5 posto, u BiH 9,2 posto, a u Srbiji 7,3 posto.
Devizne doznake, objašnjava Svjetska banka, obuhvaćaju osobne transfere (između pojedinaca) i naknade zaposlenima, a koje uključuju i dohodak pograničnih, sezonskih i drugih radnika na kratko vrijeme. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su osobni transferi između fizičkih osoba u prvih pola godine iznosili 784 milijuna eura.
Šira kategorija doznaka, koja uključuje osobne transfere, ali i "plaćene poreze i doprinose, mirovine iz inozemstva, premije osiguranja, isplate šteta, korištenja sredstva iz fondova EU te ostale tekuće transfere", iznosila je 1,745 milijardi eura, 13,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
Epidemija i poticaji
Na globalnoj razini, ističe Svjetska banka, devizne doznake će drugu godinu zaredom (ne računajući Kinu) premašiti iznos izravnih stranih ulaganja i međunarodne razvojne pomoći. Doživjele su snažan porast u većini svjetskih regija, od 21,6 posto u Latinskoj Americi do 5,3 posto u Europi i središnjoj Aziji.
U idućoj godini nastavit će rasti stopom od 2,6 posto godišnje, ali najznačajniji rizici za tu prognozu su rasplamsavanje epidemije koronavirusa i vraćanje ograničenja u kretanju. Tokove deviznih doznaka moglo bi umanjiti i očekivano ukidanje fiskalnih poticaja, kao i mjera za očuvanje radnih mjesta, koji su u proteklom razdoblju imali važnu ulogu.