IZDAŠNA SREDSTVA

Hrvatska u plusu 21 i pol milijardu, prestigli smo pet država, evo i što smo dobili kao jedini u EU

Zahvaljujući fondovima i NPOO-u, BDP raste brže od prosjeka EU, a investicije zahvaćaju gradove i otoke

Središnja proslava povodom ulaska Republike Hrvatske u EU 

 Neja Markicevic/Cropix
Zahvaljujući fondovima i NPOO-u, BDP raste brže od prosjeka EU, a investicije zahvaćaju gradove i otoke

U nastavku donosimo:

  • pregled kako su EU fondovi potaknuli rast projekata diljem Hrvatske, od infrastrukture do socijalnih usluga
  • fokus na NPOO i aktualne tranše te što to znači za domaću ekonomiju i javne investicije
  • primjere ulaganja kroz ITU mehanizam u gradovima i urbanim područjima, uključujući kulturu, mobilnost i poduzetništvo
  • što donose nova pravila za otoke: prioriteti financiranja, zelena tranzicija i osnaživanje lokalnih zajednica
  • ključne smjerove industrijske tranzicije hrvatskih regija i ulogu novih EU instrumenata konkurentnosti


Hrvatska je od punopravnog članstva u Europskoj uniji od srpnja 2013. do 3. rujna ove godine iz zajedničke europske blagajne dobila čak 29,18 milijardi eura, a u proračun EU uplatili smo 7,63 milijarde eura, što znači da smo u plusu čak 21,55 milijardi eura.

Kohezijska politika

Prema podacima Ministarstva financija, ova brojka odnosi se na sve europske fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a iznos koji se odnosi na NPOO je 7,29 milijardi eura, od predviđenih 10 milijardi eura. Zahtjev za zadnju tranšu Vlada planira poslati do kraja rujna.

Upravo zbog izdašnih europskih sredstava, hrvatski BDP je nakon pandemije rastao brže nego što je u prosjeku rastao u ostalim članicama EU, što je dovelo do toga da smo sada na 78 posto prosjeka razvijenosti EU, ako se gleda BDP po sta...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. listopad 2026 18:34