Hrvatska je dobila svoj prvi ozbiljan plan za umjetnu inteligenciju koji bi do 2032. trebao pokrenuti 932,1 milijun eura ulaganja i, barem na papiru, zemlju koja u primjeni AI-ja zaostaje za Europom dovesti barem do europskog prosjeka.
Naime, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u petak je predstavio Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine te prvi Akcijski plan za njegovu provedbu. Akcijski plan pokriva razdoblje od 2026. do 2028. i vrijedan je 382,1 milijun eura.
Razlika između ta dva dokumenta otprilike je kao između auto karte i plana puta: Nacionalni plan određuje kamo se ide, a akcijski plan s 33 mjere govori tko, kada i s kojim novcem mora prijeći prvi dio puta.
"Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Ona mora biti alat koji služi ljudima", poručio je Habijan.
Polazna točka nije katastrofalna, ali nije ni sjajna. Generativnu umjetnu inteligenciju, alate tipa ChatGPT ili Gemini, koristi 27,5 posto hrvatskih građana, dok je europski prosjek 32,6 posto. Kod poduzeća je jaz sličan: AI koristi 15,2 posto hrvatskih tvrtki naspram 19,9 posto u EU. Digitalne javne usluge ocijenjene su sa 75,3 boda, a europski je prosjek 84,6.
Jedino gdje smo iznad Europe jesu osnovne digitalne vještine. Ima ih 63,4 posto građana, naspram europskih 60,4 posto. Drugim riječima, znamo baratati računalom i mobitelom, ali to još nismo pretočili u korištenje novih alata.
Ciljevi za 2032. su ambiciozni. Udio građana s osnovnim digitalnim vještinama trebao bi narasti na 80 posto, a broj onih koji koriste generativni AI gotovo se udvostručiti, na 50 posto. Za posao ga danas koristi tek 9 posto građana, a cilj je svaki četvrti.
Što konkretno dobivaju građani
Najopipljivija novost vjerojatno je AI asistent u sustavu e-Građani. Svatko tko je lutao izbornicima e-usluga tražeći gdje se predaje neki zahtjev zna koliko bi dobrodošao sugovornik kojem se jednostavno može postaviti pitanje. Ministarstvo ga opisuje kao "jednostavniji pristup e-uslugama", no kada će i kako točno raditi, zasad nije poznato.
To je tek jedna od početnih primjena u javnom sektoru. U zdravstvu se planira sigurno okruženje za obradu zdravstvenih podataka, u pravosuđu AI alati za analizu sudskih postupaka, na carini rješenja za korisnike carinskih usluga, a u policiji AI podrška operativnim procesima. U prometu su predviđena pametna pristaništa i prediktivno održavanje cesta. To su sustavi koji bi trebali prepoznati problem prije nego što rupa na kolniku postane krater.
Druga velika stavka je edukacija. Prvim akcijskim planom predviđeno je osposobljavanje 7000 građana za takozvanu AI pismenost, 10.000 nastavnika i 5000 javnih službenika. Uz to su planirani nacionalna kampanja informiranja, integracija AI-ja u obrazovni sustav te vaučeri i mikrokvalifikacije. "Cilj nije da svi postanu UI stručnjaci, nego da razumiju mogućnosti i rizike tehnologije", stoji u prezentaciji.
Tu treba biti realan: 7000 ljudi u zemlji s oko 3,9 milijuna stanovnika znači otprilike jednog od 550 građana. Puno širi učinak vjerojatno će imati 10.000 nastavnika, koji bi znanje trebali prenijeti generacijama učenika.
Građanima bi mogao biti važan i projekt koji na prvi pogled zvuči najtehničkije: hrvatski veliki jezični model. Najpoznatiji svjetski modeli trenirani su pretežno na engleskom, pa hrvatski često govore kao netko tko je jezik naučio iz udžbenika.
Razumljivo je, ali ne baš domaće. Vlastiti model trebao bi bolje baratati jezikom i lokalnim kontekstom, a to je preduvjet da i onaj asistent u e-Građanima doista bude koristan.
Za računalnu i podatkovnu infrastrukturu prvi akcijski plan predviđa 139 milijuna eura. Uz jezični model, ključni su projekti Cro-AI platforma i hrvatska UI tvornica.
Etična i zakonita primjena
Treći cilj plana je etična i zakonita primjena. Predviđeni su nacionalni okvir za provedbu europskog Akta o umjetnoj inteligenciji, model upravljanja AI-jem u javnom sektoru te regulatorno okruženje u kojem se nova rješenja mogu sigurno testirati. Do 2032. svi visokorizični AI sustavi trebali bi prije uporabe proći procjenu učinka na temeljna prava, a država bi trebala postupati po svim ozbiljnim incidentima. Povjerenje građana u primjenu digitalnih prava i načela danas je 69 posto, a cilj je 75.
Rečenica koju ministarstvo ponavlja gotovo na svakom slajdu jest da AI pomaže, a čovjek odlučuje i ostaje odgovoran. To je posebno osjetljivo u pravosuđu, gdje AI smije biti pomoćni alat, ali ne i zamjena za čovjeka u donošenju odluka.
Raspodjela otkriva da je plan prije svega gospodarski. Od 932,1 milijun eura čak 498,6 milijuna, odnosno 53,5 posto, ide na istraživanje, inovacije i gospodarstvo. Infrastruktura i podaci dobivaju 260,2 milijuna, a ljudski potencijali 115,3 milijuna. Etična i zakonita primjena dobiva 58 milijuna eura, tek 6,2 posto ukupnog iznosa.
U prvom akcijskom planu gospodarstvu je namijenjeno više od 207 milijuna eura. Taj novac ide na vaučere za mala i srednja poduzeća, financiranje startupa i scale-up tvrtki, kreditne i jamstvene instrumente te inovativnu javnu nabavu. Cilj je da udio tvrtki koje koriste AI naraste s 15 na 40 posto, a ukupna ulaganja u AI u Hrvatskoj s 1,2 na 2,2 milijarde eura. Financijski okvir za razdoblje od 2029. do 2032. tek će se razraditi.
Plan je pisala stručna radna skupina od 133 člana iz 55 institucija, uz više od 80 sastanaka i autorski tim od 15 ljudi. Sada je red na javnosti. Savjetovanje o oba dokumenta traje 30 dana, a ministarstvo poziva građane, poduzetnike i institucije da pošalju prijedloge i primjedbe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....