U nastavku donosimo:
- zašto je Hrvatska u vrhu EU po rastu satnih troškova plaća i što to znači za raspoloživi dohodak
- presjek sektora s najizraženijim rastom, od javne uprave do građevinarstva, uz trendove koji odudaraju od EU
- što kažu podaci o uslugama i kako se rast troškova rada prelijeva na cijene
- koje su djelatnosti s najvišim apsolutnim plaćama te njihova različita polazna baza
U prvom kvartalu 2026. Hrvatska je po rastu satnih troškova plaća zauzela treće mjesto u Europskoj uniji - iza Mađarske (+16,4 posto) i Bugarske (+13,2 posto), i to s rastom od 9,2 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Hrvatska je na vrhu ili pri vrhu europske ljestvice rasta plaća bez prekida već šest godina, a svaka Eurostatova objava, pa tako i ova najnovija, samo potvrđuje da u RH gledamo pomalo nestvaran rast raspoloživog dohotka, kao da smo uživali u nekakvoj (nepostojećoj) paneuropskoj ekonomskoj renesansi, a ne petoljetki teških izazova.
Iako smo prošli pandemiju pa upali u globalnu geopolitičku oluju, akumulirani učinak rasta plaća u pet godina je fascinantan; toliko je visok da se otvara pitanje posljedica. Naime, od prvog kvartala 2021. do prvog kvartala...
