Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su istaknuli da je rast inflacije u studenome u skladu s njihovim očekivanjima, prema kojima će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023. godine, pa nakon prosječnih ovogodišnjih 10,8 posto inflacije, u idućoj godini očekuju njezino usporavanje na 7,5 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle u studenome za 13,5 posto na godišnjoj razini, čime je inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada DZS vodi te podatke. Pritom je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini, nakon što je u listopadu zabilježena dosad najviša stopa inflacije od 13,2 posto.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u studenome u prosjeku bile više za 0,9 posto u odnosu na listopad.
"Rast inflacije u studenom je iznad očekivanja, ali i dalje u skladu s našim centralnim očekivanjima da će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023. godine", ističe HUP u svom komentaru.
Ubrzanju godišnje stope inflacije, kako navode, najviše su doprinijele cijene transporta gdje bi, međutim, pritisci u idućim mjesecima mogli popustiti zahvaljujući padu svjetskih cijena nafte usred rastućih očekivanja u pogledu recesije, slabljenju dolara te baznom efektu, navode iz HUP-a.
Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u sljedećoj godini, kako su kazali u HUP-u, očekuju pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto.
"U idućoj godini očekujemo usporavanje mjesečne dinamike inflacije zahvaljujući slabljenju agregatne potražnje, odnosno recesiji tijekom prve polovine godine, padu dinamike cijena dobara, stabilizaciji cijena energenata na visokim razinama te normalizaciji lanaca nabave", ističu poslodavci.
Napominju kako se u području uvoznih cijena već daje naslutiti zaokret inflacije naniže s obzirom na suzdržana očekivanja u pogledu kretanja ključnih cijena sirovina, započetom padu cijena temeljnih dobra te deflatornim utjecajima iz kineske ekonomije.
Nepotpun oporavak agregatne potražnje za uslugama po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te inflacijska očekivanja doprinose pak daljnjim pritiscima na rast cijena usluga, stoji u komentaru HUP-a.
Iz HUP-a podsjećaju da je na jučerašnjoj sjednici Europska središnja banka (ESB), u borbi protiv inflacije, podignula depozitnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova na 2 posto te je zaoštrila retoriku kroz pripremanje tržišta na jači zahtijevan rast depozitnih kamatnih stopa prema 3,50 posto do proljeća, odnosno ljeta sljedeće godine.
Rast kamata, uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, također podiže rizik potresa te fragmentacije na europskim obvezničkim tržištima u situaciji kad se države članice euro područja spremaju značajno povećati svoje potrebe za financiranjem, istaknuli su iz HUP-a.
U tom scenariju, kako su naveli, za očekivati je pritiske na rast kamatnih spreadova perifernih članica euro područja, koje uključuju i Hrvatsku, što stvara dodatni pritisak na rast cijene financiranja države.
HUP u komentaru ističe kako bi uvezeni kamatni šok u kratkom roku mogao biti djelomično ublažen izuzetno snažnim rastom viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu (oko 20 milijardi eura). Mišljenja su kako će u konačnici uvjeti financiranja u privatnom sektoru u velikoj mjeri ovisiti o konkurenciji banaka i prilagodbi domaće potražnje u neizvjesnim makroekonomskim uvjetima.
RBA: Prosječna stopa inflacije u 2023. iznad 6 posto
Iz Raiffeisen Bank Austrie (RBA) u petak su istaknuli kako "očekuju da će se na visokoj, čak i nešto višoj razini, inflacija zadržati i u posljednjem mjesecu 2022. ali i u prvim mjesecima 2023. nakon čega bi trebala započeti lagana tendencija kretanja stopa prema nižim razinama".
Ipak, značajan dio inflatornih pritisaka zadržat će se kroz cijelu 2023. kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 6 posto, kazali su.
"U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti, poprilično je izgledno da cijene energije ostanu povišene, a administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti, što bi moglo dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga. S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno prehrambeni sektor, uz klimatske (ne)prilike, dodatan su čimbenik koji ne dozvoljava povratak stopa inflacije prema razinama od 2 posto ni u 2024.", navodi se u komentaru RBA.