Energetska tranzicija traži stabilnost, ulaganja i dugoročnu viziju

Hrvatsko gospodarstvo u posljednjem je desetljeću prošlo kroz jedno od najintenzivnijih razvojnih razdoblja u svojoj novijoj povijesti. Zahvaljujući snažnom rastu investicija, zaposlenosti, plaća, kupovne moći i osobne potrošnje, Hrvatska ostvaruje stope gospodarskog rasta koje u kontinuitetu nadmašuju prosjek Europske unije. Takva dinamika razvoja donosi koristi za građane i gospodarstvo, ali istodobno stvara i određene inflacijske pritiske koji su u pravilu izraženiji nego u sporije rastućim ekonomijama.

U raspravama o inflaciji često se prvo spominju cijene energenata. Međutim, kada se promatraju naftni derivati, podaci upućuju na znatno nijansiraniju sliku. Primjerice, prosječna cijena osnovnog dizelskog goriva 2014. godine na našim je prodajnim mjestima iznosila 1,31 EUR po litri, dok je više od desetljeća kasnije, u razdoblju tržišnog formiranja cijena naftnih derivata u 2025., dosegnula 1,38 EUR po litri, što predstavlja rast od oko 5 %. No čak i kada u obzir uzmemo današnju cijenu, oblikovanu pod utjecajem poremećaja potaknutih ratnim zbivanjima od 28. veljače i time nesumnjivo smještenu u zonu tržišnih turbulencija, vidimo da je oko 22 % viša nego prije desetak godina. Takav je porast i dalje razmjerno umjeren u usporedbi s kretanjima u brojnim drugim potrošačkim kategorijama, od kojih su mnoge samo na godišnjoj razini bilježile dvoznamenkaste stope rasta. Valja također uzeti u obzir i kako je zbog povećanja energetske učinkovitosti te većeg udjela električnih i hibridnih automobila, utjecaj cijena naftnih derivata na ukupnu inflaciju danas manji nego u prethodnim razdobljima.

Cijene stanovanja u posljednjem desetljeću porasle su više od 100 %, u kategoriji hrana i piće više od 50 %, a u sektoru restorana i hotela oko 80 %, što ilustrira različitu dinamiku kretanja cijena među pojedinim segmentima gospodarstva. Dodatnu perspektivu pruža usporedba s europskim gospodarstvima koja bilježe niže stope inflacije. U mnogima od njih cijene goriva rasle su usporedivim intenzitetom ili snažnije nego na domaćem tržištu, dok su ukupni inflacijski pokazatelji pritom ostali osjetno niži.

U kontekstu javnih politika i protuinflacijskih mjera, zaštita najosjetljivijih skupina opravdano zauzima središnje mjesto, no u analizi ukupnih makroekonomskih kretanja važno je precizno detektirati čimbenike koji potiču rast cijena i analizirati što doista generira inflaciju, a time i kako je usidriti. Vrijedi se pritom zapitati jesu li cijene goriva doista bile dominantni generator inflacije ili bi, čak i da su ostale na razini cijene od prije deset godina, inflacija slijedila sličnu putanju.

Energetika je danas mnogo više od industrije. Ona je pitanje geopolitičke stabilnosti i nacionalne sigurnosti, a razina energetske samodostatnosti u izravnoj je korelaciji s gospodarskim uspjehom zemlje. Ratovi, poremećaji u opskrbnim lancima, rast potražnje za energijom i ubrzana dekarbonizacija stvorili su okruženje u kojem je energetska samodostatnost strateški resurs koji se mora aktivno graditi i štititi. Za kompaniju poput Petrola to znači da moramo osigurati pouzdanu opskrbu energijom danas i graditi sustave koji će funkcionirati desetljećima unaprijed. To je možda i najveći izazov energetske industrije: upravljati sadašnjošću, a ulagati u budućnost. Energetska tranzicija neće biti trenutačna ni linearna. Fosilna goriva još će godinama imati važnu ulogu, što potvrđuju i relevantne međunarodne projekcije. Zato našu strategiju gradimo na ravnoteži. Tradicionalni energetski segment i dalje stvara stabilnost i financijsku snagu potrebnu za investicije, dok istodobno ubrzano razvijamo obnovljive izvore energije, e-mobilnost, digitalna rješenja te poslovanje u segmentima električne energije i prirodnog plina.

Financijski rezultati koje smo ostvarili u 2025. potvrđuju da naš pristup daje rezultate. Prihodi od ugovora s kupcima dosegnuli su 1,34 milijarde eura, a neto dobit porasla je na 71,4 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Snažan iskorak prodanih količina goriva pravnim osobama, stabilan rast prodaje goriva u maloprodaji, dvoznamenkasti rast trgovačke robe te nastavak ulaganja u prodajnu mrežu, digitalna rješenja i e-mobilnost pokazuju da Petrol d.o.o. ne samo da uspješno odgovara na izazove tržišta, već aktivno gradi temelje budućeg razvoja.

Petrol je već danas jedan od najaktivnijih regionalnih investitora u obnovljive izvore energije. Naše vjetroelektrane Glunča i Ljubač su samo tijekom 2025. isporučile više od 133 GWh električne energije, a realizacijom vjetroelektrane Dazlina, uz tri solarne elektrane (Suknovci, Vrbnik i Pliskovo), u Hrvatskoj ćemo dosegnuti približno 100 MW instalirane snage iz OIE. To je konkretan doprinos stabilnosti domaćeg energetskog sustava u vremenu globalnih poremećaja.

Električna vozila donedavno su bila niša, a danas su važan dio strategija proizvođača, država i energetskih kompanija. U Hrvatskoj imamo mrežu od 146 punionica i 267 priključaka, a na razini regije 1150 priključaka. Fokus nam je izgradnja pouzdane mreže koja odgovara stvarnim potrebama korisnika. Istovremeno, nastavljamo jačati svoje pozicije u opskrbi prirodnim plinom i električnom energijom. U vremenu velikih promjena mislim da će budući pobjednici biti kompanije koje mogu ponuditi cjelovita energetska rješenja, a ne samo pojedinačne proizvode.

Petrol je više od osam desetljeća prisutan u regiji, a tri desetljeća u Hrvatskoj. Tijekom tog razdoblja mijenjale su se tehnologije, tržišta i poslovni modeli, ali jedna je stvar ostala ista: sposobnost prilagodbe promjenama. Upravo ta će sposobnost biti ključna i u desetljeću pred nama. Energetska tranzicija nije i ne može biti cilj sama po sebi, nego put prema sigurnijem, otpornijem i održivijem gospodarskom razvoju. Naša je ambicija biti među onima koji ga omogućuju – kao pouzdan, sveobuhvatan energetski partner građanima, gospodarstvu i zajednicama te kao akter koji konkretnim ulaganjima doprinosi energetskoj samodostatnosti Hrvatske.