HUP: Velika domaća poduzeća struju plaćaju 20 posto skuplje od prosjeka u EU

U prvom ovogodišnjem polugodištu u odnosu na isto lanjsko razdoblje električna energija za domaće poduzetništvo poskupila je u odnosu na prosjek EU je za prosječnih 17,7 posto više, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca. Za mala poduzeća, prema istome izvoru, u odnosu na konkurenciju iz EU poskupljenje električne energije iznosilo je 14,6 posto više, kod srednjih je isti pokazatelj 18,1 posto, a kod velikih tvrtki 20,5 posto više od prosjeka EU.

- Udio energije u rashodima metaloprerađivačke industrije 3,4 je puta veći od nacionalnog prosjeka, a kemijske dvostruko veći, što pritišće marže i ulaganja. Potrošnja raste bez usporedivog rasta domaće proizvodnje i fleksibilnosti - upozorava se u priopćenju HUP-a. Skrenuli su pozornost na podatak da neto uvoz struje u prvom polugodištu 2026. pokriva 10,3 posto potrošnje, a ljeti 26,3 posto potrošnje. U brojkama, neto uvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je oko 249 milijuna eura.

- Uvoz je dodatno povećala slaba hidrologija, s dotocima na 43 posto uobičajenih. Solarna proizvodnja porasla je 42,5 posto, uz više od 1,5 gigavata instalirane snage, ali mreža, priključenja i pohrana ne prate taj potencijal - napominje Udruga poslodavaca.

Povećanje praga

Analiziravši kretanja cijena električne energije na jedinoj domaćoj burzi CROPEX-u HUP ocjenjuje kako rastu i veleprodajni pritisci na cijene.

- Prosjek CROPEX-a skočio je sa 111,77 eura za megavatsat u prvom polovici ove godine na oko 223 eura za megavatsat od 1. do 29. listopada, a dnevno i na 315,30 eura za megavatstat. Vladina uredba neovisnim opskrbljivačima pri nadoknadi priznaje ugovorenu cijenu samo do 160 eura za megavatsat. HUP stoga traži prag od 210 eura za megavatsat i pravodobne konzultacije radi očuvanja tržišnog natjecanja - navodi se u spomenutome priopćenju.

Ističući kako bez konkurentne energije nema konkurentne hrvatske industrije HUP podsjeća kako se udio industrije u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva smanjio s 18,5 posto u 2019. na 14,9 posto u prošloj godini. Napominju kako je potonji udio u BDV-u EU 19,2 posto. Kao poluge podizanja energetske konkurentnosti domaće ekonomije u HUP-u, među ostalim, predlažu ubrzanje razvoja elektroenergetske mreže, priključenja i odobravanja dozvola, povećanje dostupnost PPA ugovora, vlastite proizvodnje, pohrane i fleksibilnosti.

- Problem je još ozbiljniji jer se hrvatski jaz nadograđuje na već oslabljenu energetsku konkurentnost Europe. ACER procjenjuje da je krajnja cijena električne energije za velike industrijske potrošače u EU-u u prvom polugodištu 2025. iznosila oko 151 eura za megavatsat prema 74 eura za megavatsat u SAD-u. Hrvatska zato ne smije ciljati samo prosjek EU-a, nego uvjete koji omogućuju ulaganja, modernizaciju i širenje proizvodnje - upozoravaju u HUP-u.

Utjecaj Hormuza

U osvrtu na aktualna burzovna kretanja cijena plina Udruga poslodavaca ukazuje, među ostalim, na pad cijena u drugoj polovici listopada za 13,8, ali, napominje HUP, usporedba za prvih deset mjeseci ove i prošle godine na TTF burzi daje rast cijene plina od čak 310 posto.

- Napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu održavaju rizike za opskrbu LNG-om, čije su globalne isporuke zbog sukoba smanjene za gotovo petinu. Europska skladišta popunjena su oko 74 posto, znatno ispod petogodišnjeg prosjeka od 90 posto, a njemačka ispod 61 posto - podsjeća HUP. Zahlađenje i slabija proizvodnja energije iz vjetra i sunca, dodaju, ubrzavaju pražnjenje skladišta, uz dodatni pritisak zastoja u norveškim isporukama.

- Kratkoročno očekujemo izraženu volatilnost i rizik ponovnog rasta cijene ako pregovori zastanu ili hladnije vrijeme ubrza pražnjenje skladišta - zaključuje Udruga poslodavaca.

Kada su u pitanju cijene šećera, HUP u svojoj analizi polazi od podaka da je krajem listopada cijena te namirnice pala 4,1 posto dok je, upozoravaju poslodavci, od početka godine cijena šećera viša 27,1 posto i kreće se oko 18,6 centi po funti što je najniže od rujna.

- Pad cijena podupiru slabiji brazilski real, niže cijene nafte i prodaja investicijskih fondova, uz snažniji početak proizvodne sezone u Indiji. Indijska proizvodnja u listopadu dosegnula je 845 tisuća tona, čak 745 posto više nego godinu ranije, nakon ranijeg početka prerade šećerne trske - dodaje se u priopćenju HUP-a. Zaključuje se kako unatoč trenutačnom padu cijene šećera globalno tržište i dalje računa s opcijom mogućeg manjka ponude u sezoni 2026./27..