Energetski potencijali vodika još nedavno su se procjenjivali u kontekstu daleke znanstvene fantastike, no kontinuirani rad znanstvene zajednice te industrijski tehnološki razvoj pozicionirali su vodik kao gorivo bliske budućnosti, a u nekim primjenama čak i sadašnjosti.
Od toga nije izuzeta ni Hrvatska, pa je nedavno tako u medijima prenesena vijest kako bi prvi autobusi zagrebačkog ZET-a koji se kao pogonskim gorivom koriste vodikom bez ikakva onečišćenja okoliša mogli biti predstavljeni javnosti već 2023. godine.
Tek početak
A to je tek početak. Plan je Europske unije da se do 2024. u njezinim članicama proizvodi 6 gigavata ‘zelenog’ vodika, a do 2030. dodatna 34 gigavata. Prema riječima državne tajnice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nataše Mikuš Žigman, Vlada će u raspodjeli i usmjeravanju dogovorene 22 milijarde eura iz europskih fondova u idućih sedam godina voditi računa i o potrebi energetske tranzicije na vodik. A primjena može biti mnogo. Trenutno se u svijetu proizvodi oko 80 milijuna tona vodika, do 2050. godine te će količine porasti do 200 milijuna tona. Ipak, još važnije od rasta samih proizvodnih kapaciteta je da to bude tzv. zeleni vodik - dakle vodik koji nije proizveden iz ugljikovodika, nego elektrolizom vode koja je pogonjena energijom dobivenom iz obnovljivih izvora. To je tehnološki okvir koji nudi veliki potencijal za dekarbonizaciju globalnih energetskih sustava, pa stoga nije ni čudo da velike svjetske tehnološke kompanije punom parom rade na razvoju rješenja koja bi to omogućile. A neka od njih već funkcioniraju. Kako bi mogla funkcionirati vodikova energetika budućnosti, zorno demonstrira paleta proizvoda kojom raspolaže globalna tehnološka kompanija Siemens Energy. U viziji Siemensa Energy “zeleni” vodik ima tri generalne namjene. Prva je da služi kao sirovina za proizvodnju zelenih tekućih goriva, poput e-metana, e-metanola, e-benzina i e-kerozina. Ta goriva mogu se miješati s klasičnim, naftnim derivatima, te tako utjecati na smanjenje ugljikovih emisija.
Izravna proizvodnja
Druga namjena je izravna proizvodnja električne energije, s obzirom na to da se moderne plinske turbine mogu koristiti mješavinom prirodnog plina i vodika, uz vrlo visok udjel potonjega. Vodik se može transportirati i čuvati koristeći postojeću plinsku infrastrukturu, uz određene nadgradnje i modifikacije. Na koncu, tu je i primjena u industriji, u kojoj vodik omogućava dekarbonizaciju čelične industrije i industrije umjetnih gnojiva. Siemens je nedavno potpisao i sporazum o razumijevanju s tvrtkom China Power International Develop-ment s ciljem isporuke sustava proizvodnje vodika. Vodik bi trebao biti korišten za potrebe službenog transporta velikog sportskog događaja koji se u Pekingu organizira 2022. godine.
“Naravno, i nakon događanja stanovnici tog područja Pekinga će se nastaviti koristiti tim ekološkim vidom javnog prijevoza. To je jedan od odličnih primjera kako Siemens Energy pomaže svojim kupcima i zajednici u postizanju dekarbonizacije izgradnjom infrastrukture za Power-to-X. Svakim takvim rješenjem doprinosimo globalnoj dekarbonizaciji. I Hrvatska ima puno prostora za implementaciju projekata vezanih uz korištenje vodika, pogotovo zelenog. Prema svojem Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje 2021. do 2030., Hrvatska namjerava omogućiti integraciju vodika u svoje sustave energije i mobilnosti. Tehnički potencijal Hrvatske za promjenjivu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora gotovo je sedam puta veći od očekivane potrebe za električnom energijom u 2030. godini. Stoga postoji velika prilika za korištenje ovog resursa za proizvodnju zelenog vodika putem elektrolizatora, a mi u Siemens Energyju već imamo eksperte, rješenja i iskustva za vodikove tehnologije. Na putu dekarbonizacije energetskih sustava vodik je sigurno jedno od odličnih rješenja, a Siemens Energy pouzdan partner”, izjavio je Boris Miljavac, Managing Director Siemensa Energy Hrvatska.
