Unatoč visokoj razini ekonomske neizvjesnosti, prije svega velikim oscilacijama u cijenama nafte i plina te inflatornim pritiscima i velikim izazovima na robnom tržištu uzrokovanim ratom u Ukrajini, iza Ine je dobra poslovna godina i najjače investicijsko razdoblje za kompaniju u posljednjih deset godina.
Neto prihod INA Grupe od prodaje iznosio je 4,7 milijardi eura (35,1 milijardi kuna), CCS EBITDA iznosila je oko 0,7 milijardi eura (5,5 milijardi kuna), a kapitalna ulaganja povećana su za čak 71 posto u odnosu na godinu prije, na 0,4 milijardi eura (2,7 milijardi kuna). Najveći generator novca za kompaniju bila je djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Ne čudi stoga što kompanija snažno ulaže upravo u taj segment te je najavila oko 250 milijuna eura investicija u novu proizvodnju nafte i plina. Najveći dio toga odnosi se na izradu novih bušotina i gradnju novih plinskih platformi na sjevernom Jadranu.
Regulatorne mjere, kako one za derivate, tako i one za plin imale su negativan utjecaj na poslovanje Ine. Iz kompanije ističu da je tijekom 2022. doneseno 35 različitih odluka koje su imale utjecaj na cijene u veleprodaji i maloprodaji, a izgubljena dobit iznosila je oko 1,3 milijarde kuna (173 milijuna eura) te smatraju da ako je prije i bilo potrebe za intervencijama u cijene s aspekta potrošača, posljednjih mjeseci tržište se stabiliziralo, a zbog sankcija Rusiji i embarga apsolutni prioritet je sigurnost opskrbe. Kako se zamrznutim maržama ili cijenama ne bi ugrozilo poslovanje distributera, INA smatra da je došlo vrijeme da se vratimo tržišnim principima definiranja cijena.
Problema s opskrbom lani nije bilo jer je rafinerijsko poslovanje Ine osiguravalo opskrbu domaćeg tržišta gorivom unatoč izazovnoj situaciji. Opskrba plavim dizelom bila je posebno zahtjevna jer je zbog regulacije cijena INA u određenim razdobljima bila jedini opskrbljivač na tržištu, no kompanija je kupcima osigurala sve potrebne proizvode. INA je također zadržala jaku tržišnu poziciju na ključnim tržištima.
Na rezultatima Inine maloprodaje goriva, koja je porasla za 11 posto u odnosu na 2021., primjetan je i oporavak tržišta nakon restrikcija uvedenih zbog pandemije COVID-a te izuzetno uspješne turističke sezone.
Od spomenutih 0,4 milijardi eura (2,7 milijardi kuna) potrošenih u investicije 95 posto je INA uložila u Hrvatskoj. Kao ključnu i iznosom najveću investiciju u Ini navode Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka. Investicija je to koja će osigurati dugoročnu održivost rafinerijskog poslovanja, a njezin dovršetak očekuje se u 2024. godini.
Nakon modernizacije Rafinerije nafte Rijeka u proizvodnom procesu se više neće koristiti vakuumsko plinsko ulje (VGO), sirovina koja se do sada uvozila i koja podliježe sankcijama Europske unije. Ponovno pokretanje rafinerije najavljeno je za travanj 2024.
U Ini su svjesni da će nafta i plin još neko vrijeme sigurno biti glavni izvori energije, ali i činjenice da je nužan zaokret prema zelenim tehnologijama. Lani je tako kompanija započela izgradnju solarnih elektrana u Sisku i Molvama.
Osim sunčane energije, INA je lani počela ispitivati i potencijale vjetroenergije. Mjerenje vjetra odvija se na dvije plinske platforme u Jadranu, Izabeli Sjever i Ivana A. Dodatno, značajniji iskorak INA planira i u području geotermalne energije.
Izazovi koji su pred kompanijom u narednom razdoblju su veliki. Činjenica da će INA biti najveći obveznik dodatnog poreza na dobit u Hrvatskoj zasigurno kompaniji ne olakšava trenutačnu poziciju. Učinak ekstraporeza na dobit za 2022. iznosit će oko 81 milijun eura (611 milijuna kuna). Uvođenje dodatnog poreza moglo bi značajno ograničiti Inina buduća ulaganja. Isto tako, ograničenje cijena plina nametnuto od četvrtog tromjesečja 2022. zasigurno će imati značajan utjecaj na poslovanje, procjenjuju u Ini.
Unatoč navedenome, iz Ine najavljuju nastavak ključnih projekata. Kažu da njihov investicijski potencijal ostaje nepromijenjen, a utjecaj vanjskog okruženja na poslovanje prate s dozom opreza.