DZS je vrlo detaljno objasnio Šušnjaru kako računa inflaciju. Dio stručnjaka: ‘Možda je još i viša‘

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar doveo je u pitanje način izračuna inflacije u Hrvatskoj, poručivši kako se “ne može dobiti što je sastavni dio košarice” jer je riječ o “nečijem autorskom djelu”. Nakon tog istupa, Državni zavod za statistiku (DZS) dostavio je detaljno pojašnjenje metodologije kojom izračunava inflaciju.

U 2026. košaricom je ukupno obuhvaćeno 893 proizvoda. Podaci o cijenama prikupljaju se kombinacijom terenskog i centralnog pristupa. Oko 50 ovlaštenih snimatelja cijena prikuplja podatke na devet lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin) koristeći tablet-računala.

Dio cijena prikuplja se i izravno od izvještajnih jedinica ili putem interneta, dok se za pojedine kategorije koristi i web scraping, metoda automatskog prikupljanja podataka s internetskih stranica pomoću računalnih programa.

Većina cijena bilježi se jednom mjesečno, radnim danima i približno istog datuma, dok se za određene kategorije (poput poljoprivrednih proizvoda, avionskih karata ili goriva) cijene prikupljaju češće – od dva puta mjesečno do tjedno, a neke, poput školskih knjiga, jednom godišnje. Prilikom snimanja cijena, a sukladno prethodnom odgovoru, snimatelji cijena bilježe maloprodajnu cijenu koja je trenutačno na polici, ne uzimajući u obzir najnižu cijenu u posljednjih 30 dana.

Revidiranje dobara i usluga

Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike. Proizvodi se uključuju u izračunavanje indeksa potrošačkih cijena ako je njihov udio u ukupnim izdacima referentnog stanovništva veći od 1/1000, što znači da u košaricu ulaze samo proizvodi na koje ljudi troše “dovoljno velik” dio novca.

Kako navode, nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC) i harmonizirani indeks (HIPC) izračunavaju se prema uredbama i preporukama Eurostata, odnosno jedinstvenoj metodologiji na razini Europske unije. Ističu i da je metodologija javno dostupna, kao i godišnji izvještaji o kvaliteti.

IPC-om su obuhvaćena sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje, osim izdataka za igre na sreću, usluga životnog osiguranja i imputirane stambene rente. Osnovna razlika između IPC-a i HIPC-a jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju, i ta potrošnja nije uključena u nacionalni IPC).

IPC se, objasnili su, temelji na konceptu stalne potrošačke košarice, što znači da se iz mjeseca u mjesec prate cijene istih proizvoda i usluga koje kućanstva kupuju za finalnu potrošnju.

Druga procjena DZS-a

U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je i svoju drugu procjenu kretanja cijena, koja pokazuje nastavak ubrzanja inflacije; stopa inflacije za ožujak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, na razini je od 4,8 posto. Tako je, nakon što je lanjskog prosinca iznosila 3,3 posto, u siječnju ove godine 3,4 posto, u veljači 3,8 posto, inflacija u ožujku, dominantno pod utjecajem cijena energije, ubrzala svoj rast na godišnjoj razini na 4,8 posto te dosegnula najvišu razinu još od listopada 2023.

Prema istim podacima DZS-a, na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 11,1 posto. Ta kategorija obuhvaća troškove povezane sa stanom ili kućom, uključujući najamninu, održavanje i popravke, kao i troškove potrošene vode, električne energije i plina, kao i drva, nafte ili drugih energenata koji se koriste za potrebe kućanstva.

Slijede alkoholna pića i duhan sa 7,5 posto, prijevoz sa sedam posto, restorani i usluge smještaja sa šest posto, rekreacija, sport i kultura s prosječnih 4,4 posto, pa kategorija osobne njege, socijalne zaštite i raznih roba i usluga s 3,7 posto. Tu je i zdravstvo s rastom od 3,6 posto, hrana i bezalkoholna pića s 3,3 posto, informacije i komunikacije s 3,2 posto te usluge osiguranja i financijske usluge s 2,9 posto. Prema pak HIPC indeksu, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su u odnosu na veljaču 2026. u prosjeku bile više za 1,2 posto, dok su u odnosu na ožujak 2025. godine porasle za 4,6 posto.

No dio stručnjaka upozorava da način prikupljanja podataka može utjecati na konačnu sliku inflacije. Ranije je Jutarnjem listu bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku i statistički konzultant Marko Krištof napomenuo da je jedan od ključnih problema u izračunu inflacije ograničen broj lokacija na kojima se prikupljaju cijene.

Kako je istaknuo, podaci se prikupljaju uglavnom u urbanim sredinama, dok su ruralna područja izostavljena, iako upravo ondje zbog slabije konkurencije cijene mogu biti više. Dodatno je upozorio i na to da su iz izračuna u potpunosti isključeni otoci, gdje su sezonske oscilacije cijena među najizraženijima. Iz te perspektive, mjerenja DZS-a uistinu nisu potpuna niti posve precizna. No takvi rezultati bili bi još manje po volji ministra Šušnjara.