Turska središnja banka (CBRT) podigla je referentnu kamatnu stopu s 8,5 na rekordnih 15 posto ne bi li zaustavila slabljenje nacionalne valute lire. Na deviznoj tečajnici Europske središnje banke, primjerice, turska lira jutros je ‘startala‘ s tečajem 26,62 lire za euro, nakon što je prije desetak dana održavala odnos od 25 lira ili ispod toga za euro.
- Lira nastavlja svoj pad od ponovnog izbora predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, prije njegova reizbora zadnji put se trgovalo lirom po 24,97 u odnosu na dolar – konstatira portal američke televizije CNBC, prenoseći ocjenu Stevea Hankea, profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins, da je spomenuta odluka Središnje banke Turske ‘malo zakašnjela‘. Hanke smatra da lira već dulje vremena slabi nastavljajući trend koji će se, procjenjuje, nastaviti još neko vrijeme.
Novoimenovana guvernerka CBRT-a Hafize Gaye Erkan poručila je povodom povećanja referentne kamatne stope kako je cilj spomenute odluke ‘započeti proces monetarnog stezanja kako bi se što prije uspostavio tijek dezinflacije, usidrila inflacijska očekivanja i kontroliralo pogoršanje cjenovnog ponašanja‘.
- Monetarna će se stezanja dalje jačati onoliko koliko je potrebno, pravodobno i postupno dok se ne postigne značajno poboljšanje inflacijskih izgleda – ističe se u priopćenju Monetarnog odbora središnje banke.
Prema istome izvoru, spomenuta referentna kamata od 15 posto odnosi se na cijenu zaduživanja banaka u jednotjednim repo aukcijama Središnje banke. Tako postavljen kamatni okvir središnje banke, podsjetimo, vuče za sobom rast kamatnih stopa po kojima banke posuđuju novac stanovništvu i gospodarstvu u bilo kojoj državi. U istome duhu, središnje banke poskupljenjem zaduživanja žele smanjiti količinu novca u opticaju, a samim tim i ojačati nacionalnu valutu.
Prema podacima CBRT-a, krajem svibnja ove godine stopa inflacije u Turskoj iznosila je 39,59 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Svibanjska međumjesečna stopa inflacije u Turskoj bila je 0,04 posto, signalizirajući smanjenje inflatornih kretanja budući je, primjerice, u siječnju inflacija porasla po stopi od 6,6 posto u odnosu na prosinac 2022.. Uz to, međugodišnja stopa inflacije u ožujku je bila 50,5 posto. U svakom slučaju, Hafize Gaye Erkan postavila si je cilj da stopu inflacije drži ispod pet posto u srednjoročnom razdoblju.
Kao glavne uzročnike inflacije CBRT navodi stalni porast domaće potražnje, pritiske na državnu potrošnju i stalni rast cijena usluga. Prema istome izvoru, lira je izgubila na svojoj vrijednosti u odnosu na 2003. oko 42 posto.
Kada je u pitanju reakcija tržišta na mjere CBRT-a, jutrošnji podaci s njujorške burze govore o jačanju lire u odnosu na dolar za oko 2,5 posto na tečaj od 25,51 liru za dolar.