Cijena zlata porasla je u proteklih pedesetak godina 4800 posto, štednja u valutama pokazuje se sve nestabilnijom, a investicijsko zlato moglo bi doživjeti "boom" na hrvatskom tržištu jer smo, ulaskom u EU i eurozonu, oslobođeni PDV-a i drugih davanja na posjedovanje investicijskog zlata. Stoga je zlato dobra investicija, ali samo za one koji su spremni na dugoročno ulaganje i spremni prihvatiti kratkoročne rizike prouzročene fluktuacijom cijena, na koje utječe isključivo tržište.
Ključne su to poruke prve hrvatske konferencije o zlatu "Cro Gold", na kojoj su stručnjaci i predstavnici industrije opisali aktualnu situaciju u svjetskoj ekonomiji.
Direktor i vlasnik tvrtke Centar zlata, najvećeg hrvatskog distributera investicijskog zlata Saša Ivanović pojasnio je kako je investicijsko zlato relativno novi vid ulaganja u Hrvatskoj.
Edukacija ulagača
- Zlato postaje isplativije nego ulaganje u obveznice i dionice. To je investicija koja pruža nešto fizički, za razliku od virtualnih ulaganja, poput kriptovaluta ili čak dionica. U svijetu je to već desetljećima normalno, ljudi su upućeni, no kod nas je to nešto novo i zato nam je cilj edukacija ulagača - kazao je.
Na pitanje koliki je prinos u odnosu na tradicionalne oblike ulaganja i štednje, rekao je kako je prinos kod zlata nemoguće garantirati.
Nitko ne može garantirati prinos, dugoročno je zlato raslo od osam i pol do devet i pol posto godišnje. No, to ne znači da će svake godine ostvarivati taj prinos - pojasnio je.
Direktor ključnih kupaca Heimerlea, najstarije talionice u Njemačkoj, osnovane 1845., Marijo Kokić rekao je kako u zlatu vidi budućnost štednje i ulaganja.
Distopijski film
Moderator rasprave Tomislav Cerovac kazao je kako su se u financijskoj industriji "pojavila čudovišta".
- Vidimo to u inflaciji, propasti dvije banke: jedne američke, jedne švicarske i moguće propasti još jedne američke banke. Vidimo geopolitičku nestabilnost, rast cijena energenata, to više nije film o zombijima nego distopijski film, za koji ne možemo predvidjeti kako će završiti. Ipak smo optimisti. Naučili smo lekciju iz 2008., kad je bila velika kriza, neke su se stvari rasvijetlile. Ali neke europske institucije probleme su gurnule pod tepih. Nisu svi odgovorni naučili lekcije - kazao je, na što se nadovezao ekonomski analitičar Nenad Vidaković. Smatra kako je Europska centralna banka "upumpala" previše novca i prebrzo, te ga sada mora povući, odnosno smanjiti bilancu 15 posto u osam mjeseci.
Ivanović smatra kako je u vremenima krize zlato najbolje rješenje, jer u inflaciji daje veći prinos.
Središnje banke kupile su 1200 tona zlata u posljednje vrijeme, 150 posto više nego ranije.
- Prema navodima World Gold Councila, Kinezi kupuju velike količine zlata, koje im prodaju Rusi koji tako dolaze do gotovine mimo standardnih puteva - upozorio je najvećeg hrvatskog distributera investicijskog zlata.