Inflacija u Hrvatskoj usporila, Ćorić: ‘Vlada ne može utjecati na cijene usluga‘

S padom cijena nafte na svjetskom tržištu, inflacija u lipnju usporila je i više od očekivanja. Iznosila je 4,5 posto, nakon što je mjesec ranije dosegnula 5,2 posto, pokazuje prva procjena DZS-a.

Rast cijena energije usporio je na 13,2 posto, sa 16,8 posto u svibnju. Na mjesečnoj razini zabilježen je pad od 2,9 posto. Usporavanje bilježe i druge kategorije, hrana, pića i duhan bili su 0,2 posto jeftiniji nego mjesec ranije, a godišnja inflacija spustila se na 1,8 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pali su 0,6 posto na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Jedino usluge nastavljaju rasti po ubrzanoj stopi, u lipnju su bile 1,2 posto više nego u svibnju te 8,1 posto više u odnosu na isti mjesec lani. Njihov se doprinos ukupnoj inflaciji, navodi HNB, "izjednačio s doprinosom energije, te iznosi 2,1 postotni bod". Detaljniji podaci DZS-a za svibanj, kada su cijene usluga rasle po stopi od 7,9 posto, pokazuju da su rast predvodili prijevoz, restorani, smještaj i zdravstvo.

Za lipanj detalji o indeksu potrošačkih cijena bit će poznati 15. srpnja, a prema mišljenju analitičara RBA, Zrinke Živković Matijević i Petra Bejuka, oni će pokazati "je li nešto snažniji rast cijena usluga povezan s indirektnim učincima viših cijena energije u proteklom razdoblju ili odražava nastavak inflatornih pritisaka potaknutih domaćim čimbenicima". No, dodaju da nije bilo znakova da su poskupljenja energije imala indirektne učinke na ostale sastavnice inflacije.

/Cropix

Komentirajući najnovije podatke o inflaciji, ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da će uvijek stajati iza svakog segmenta hrvatskog gospodarstva, pa i turističkog sektora, dodajući da na cijenu tih usluga "mi ne možemo utjecati kao Vlada". Očekuje nastavak pada stope inflacije u narednim mjesecima i vjeruje da će u prvom kvartalu iduće godine Hrvatska imati stopu inflacije "na razini prosjeka eurozone".

Ćorić o inflaciji: ‘Očekivano. Nije dobro da se događa uoči turističke sezone‘

Prosječna inflacija u eurozoni, prema podacima Eurostata, spustila se na 2,8 posto, s 3,2 posto u svibnju, i četvrti mjesec zaredom premašila je srednjoročni cilj ESB-a od dva posto. Po usporedivom HIPC indeksu cijene u Hrvatskoj u lipnju su rasle 4,2 posto, što je za 0,7 postotnih bodova manje nego u svibnju. Višu inflaciju od Hrvatske imale su dvije zemlje, Litva 5,5 posto i Bugarska 5,3 posto.

No, u Hrvatskoj se inflacijska priča više ne svodi samo na aktualnu stopu rasta cijena, nego sve više na strukturne probleme i sezonske pritiske. Nakon višegodišnjih poskupljenja razina cijena ostaje trajno viša zbog kumulativnog učinka prijašnjih šokova. Prema podacima Eurostata, cijene u skupini hrane i bezalkoholnih pića, koja čini značajan dio potrošačke košarice, sada su već oko šest posto više od europskog prosjeka. Sve je vidljivija i sezonska inflacija u turističkim područjima, gdje ljetni mjeseci donose osjetno ubrzanje rasta cijena.

U javnosti i među ekonomistima sve su češće rasprave o mogućim mjerama i njihovoj učinkovitosti, a kreću se od upozoravanja na ograničen domet administrativnih intervencija i zamrzavanja cijena do isticanja važnosti jačanja tržišne konkurencije i povećanja ponude. Međutim, jedinstveno i brzo rješenje za ovaj trajni, strukturni problem nije na vidiku, pa ostaje očekivanje da će se geopolitičke okolnosti nastaviti smirivati, a time i cijena nafte, te da će postupno hlađenje ekonomije ublažiti i cjenovne pritiske.