Stopa inflacije u eurozoni porasla je u travnju na 7,5 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine, potaknuta kontinuiranim snažnim rastom cijena energije i poskupljenjem hrane.
U ožujku je inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila 7,4 posto.
Stopa inflacije porasla je u mjesecu na izmaku ipak znatno blaže nego u prošlom mjesecu kad je uvećana za čak 1,5 postotnih bodova u odnosu na veljaču.
Najsnažnije su i u travnju porasle cijene energije, za 38 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Skok je ipak nešto blaži nego u ožujku kad su porasle 44,4 posto.
Rast cijena energije ubrzao je od ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje je EU uveo Rusiji. Situaciju je dodatno zaoštrio sukob oko novog mehanizma plaćanja koji je propisala Rusija.
EU u petak raspravlja o embargu na rusku naftu, a neke zemlje traže da se zabrani i uvoz ruskog plina.
Poticaj inflaciji u travnju bio je i poskupljenje svježe hrane, za 9,2 posto, snažnije nego u ožujku kad su njezine cijene porasle 7,8 posto, prema izračunima Eurostata. I Rusija i Ukrajina važni su izvoznici ključnih poljoprivrednih sirovina.
Kad se isključe cijene svježe hrane i energije, inflacija je u eurozoni u travnju iznosila 3,9 posto i bila je viša za 0,7 postotnih bodova nego u ožujku.
Među zemljama eurozone najviše su u travnju na godišnjoj razini porasle potrošačke cijene na Baltiku, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Estoniji su cijene porasle 19 posto, u Litvi 16,6 posto, a u Latviji 13,2 posto.
Dvoznamenkaste stope rasta bilježile su još Nizozemska i Slovačka, od 11,2 i 10,9 posto.
Najnižu stopu rasta bilježila je u travnju Malta, od 4,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.