Inflacija usporava treći mjesec zaredom, ali usluge guraju cijene prema gore

Inflacija je nastavila usporavati treći mjesec zaredom: prva procjena DZS-a pokazuje da je u srpnju iznosila 3,9 posto, nakon što je u travnju dosegla ovogodišnji vrhunac od 5,8 posto. U odnosu na lipanj cijene su pale 0,2 posto, ponajprije zahvaljujući industrijskim proizvodima.

Nešto povoljniju sliku inflacijskih kretanja u Hrvatskoj pokazuje i Eurostatov indeks HIPC, prema kojem su cijene u srpnju porasle 3,6 posto na godišnjoj razini, nakon 4,2 posto u lipnju. Prosječna inflacija u europodručju istodobno je blago porasla, s 2,8 na 2,9 posto, a Hrvatska više nije među zemljama s najvišim stopama rasta, nego se spustila na peto mjesto, iza Litve (5,6 posto), Bugarske (4,1 posto), Cipra i Španjolske.

Industrijski proizvodi

Ipak, jedan trend ostaje zabrinjavajući, a to je nastavak snažnog rasta cijena usluga, koji je najbolji pokazatelj temeljnih cjenovnih pritisaka u gospodarstvu. U srpnju su bile 8,5 posto više nego godinu dana ranije, dok su na mjesečnoj razini porasle 1,5 posto. To je dodatno ubrzanje u odnosu na lipanj, kada su cijene usluga rasle po godišnjoj stopi od 8,1 posto, a na mjesečnoj razini 1,1 posto. Poskupljenja su najizraženija kod restorana i smještaja, ali i niza drugih usluga, poput zdravstva, rekreacije, sporta i kulture.

Ante Šušnjar i Tomislav Ćorić

Ronald Goršić/Cropix

Detaljni podaci o indeksu potrošačkih cijena za srpanj DZS će objaviti 14. kolovoza, a prema mišljenju analitičara RBA-a, oni će nam pokazati je li nešto snažniji rast cijena u uslugama povezan s indirektnim učincima viših cijena energije u proteklom razdoblju ili odražava nastavak inflatornih pritisaka potaknutih domaćim čimbenicima. Pritom ističu da dosad nije bilo znakova indirektnih učinaka viših cijena energije ni na jednoj drugoj sastavnici inflacije.

"Stvarni utjecaj na potrošačke cijene prvenstveno će ovisiti o trajanju sukoba između Irana i SAD-a, to jest koliko dugo će ovaj poremećaj u opskrbi trajati. U slučaju deeskalacije, nastavka napretka u pregovorima i očuvanja tranzita kroz Hormuški tjesnac, inflacija bi se mogla zadržavati oko trenutnih razina", ističu analitičari Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk. Očekuju da će godišnji rast potrošačkih cijena do kraja godine ostati znatno iznad ciljanih razina središnje banke od dva posto.

Objavljeni novi podaci o inflaciji

Najbrži rast cijena i dalje bilježi energija, prema je godišnja stopa rasta usporila s 13,2 posto u lipnju na 12,2 posto u srpnju. Sporiji rast cijena vidljiv je i u kategoriji hrane, pića i duhana. U odnosu na isti mjesec lani bile su više tek za 0,5 posto, nakon godišnjeg rasta od 1,8 posto u lipnju. Na mjesečnoj razini cijene su blago porasle, 0,4 posto. Najveći doprinos usporavanju inflacije došao je od industrijskih proizvoda, na godišnjoj razini cijene su im pale 1,1 posto te tri posto u odnosu na prethodni mjesec.

Profitne marže

Najnoviji podaci posebno su ohrabrili ministra financija Tomislava Ćorića koji je paketom mjera odlučio obuzdati inflaciju. "Pozitivni trend je zadovoljavajući i ohrabrujući, ali nećemo biti zadovoljni dok stopu inflacije ne svedemo na razine u eurozoni", kazao je i dodao da je razlika u proteklom mjesecu bila 1,4 posto, a sada je pala na 0,7 posto. Ponovio je svoja nadanja da će cilj postići u prvom kvartalu sljedeće godine.

Ministar financija priznaje da je nemoguće predvidjeti daljnja zbivanja u pogledu rasta cijena energije i poskupljenja goriva, ali vjeruje da se inflacija, barem djelomično, može kontrolirati. "Ne možemo utjecati na situaciju na Bliskom istoku, ali možemo utjecati na domaće pokretače inflacije", napomenuo je. Kada su u pitanju cijene goriva, ostaje mogućnost daljnje Vladine intervencije. "Moguće je da ćemo imati određeno snižavanje, ali to nije moguće predvidjeti", rekao je Ćorić. Od 1. kolovoza Vladi je na raspolaganja i opcija po kojoj cijene goriva može spustiti za oko 20 centa po litri, nakon početka šestomjesečne derogacije europskog dijela trošarine.

Tomislav Ćorić

Ranko Šuvar/Cropix

U slučaju usluga, također, Vlada ne može kontrolirati onaj dio "koji je generiran privatnom inicijativom". No može, podsjeća Ćorić, kontrolirati administrativne cijene i državnu potrošnju, a to je "već pod kontrolom". Pritom ističe da je porezni tretman prekomjernih marži dao rezultate već po najavi. "Sad je to na javnom savjetovanju i očekujemo da neće biti prevelike razlike", dodao je.

Dok se poduzetnici snažno protive ovoj mjeri, koja bi se odnosila na oko 1800 srednjih i velikih poduzetnika u slučaju da im profitna marža poraste više od 15 posto u odnosu na prosjek prethodne tri godine, ministar ističe da je njezin cilj spriječiti neopravdano podizanje bruto profitne marže, a time i njezin doprinos rastu cijena. Kako je ovih dana pojasnio, uvođenje ovog poreznog oblika ima prije svega preventivni karakter. Najavljen je u svibnju, pa svi oni koji su u prvih pet mjeseci povećali profitne marže "imaju priliku korigirati ih do kraja godine i izbjeći oporezivanje".