Na panel-raspravi radnog naziva "Industrija visoke dodane vrijednosti - tehnologija, inovacije i globalna konkurentnost" sudjelovali su Gordan Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING-a, Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva u Infobipu, Ante-Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, te Hrvoje Ćosić, izvršni direktor Aircasha.
Prusac je podsjetio da je Infobipov poslovni model izrastao iz vrlo ranih eksperimenata sa SMS komunikacijom koja se postupno razvila u globalnu platformu kroz suradnju s telekom operatorima, često u vrlo zahtjevnim okolnostima. Govoreći o umjetnoj inteligenciji, istaknuo je da kompanija nije "AI first" u smislu razvoja same tehnologije, nego AI ugrađuje u postojeći poslovni model kroz edukaciju zaposlenika, optimizaciju internih procesa i unapređenje korisničkih rješenja.
KONFERENCIJA JUTARNJEG ‘Industrija je pitanje nacionalne sigurnosti‘
Osvrnuo se i na europsku inicijativu za razvoj cloud infrastrukture (IPCEI), naglasivši da Europa pokušava izgraditi vlastitu alternativu dominantnim američkim platformama te time ojačati tehnološki suverenitet i omogućiti pristup naprednim rješenjima malim i srednjim poduzećima. Zaključno je poručio da Europa, unatoč zaostacima, ima potencijal, posebno kroz open source pristup i razvoj manjih, specijaliziranih modela, u čemu vidi priliku i za industriju i za vlastitu kompaniju.
Pešić iz DOK-ING-a istaknuo je da su godinama tražili partnera koji bi im omogućio razvoj i integraciju njihovih sustava u širi industrijski ekosustav jer su dotad raspolagali rješenjima koja nisu bila lako primjenjiva u širem kontekstu. Suradnja s titanom industrije, njemačkim Rheinmetallom koji je ove godine kupio DOK-ING, a o kojoj su razmišljali gotovo desetljeće, počela se konkretno razvijati prije nekoliko godina, a sada ulazi u fazu realizacije, uz naglasak na militarizaciju i industrijalizaciju sustava prije njihova plasmana na tržište, pri čemu puni potencijal robotike vidi tek oko 2028. godine.
Naglasio je da besposadni sustavi, iako sve važniji, imaju ograničenja zbog kojih je i dalje nužno zadržati čovjeka u procesu odlučivanja, osobito u europskom kontekstu obilježenom etičkim i regulatornim ograničenjima. Kao ključna područja razvoja izdvojio je otvaranje prolaza, mobilnost i zaštitu kritične infrastrukture, a razminiranje vidi kao postojeću snagu kompanije na kojoj će se i dalje temeljiti poslovanje.
U kontekstu zaštite infrastrukture i obrambenih sustava, upozorio je da će i konvencionalna sredstva i nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, imati svoju ulogu, ali brze inovacije ne znače nužno i tržišni uspjeh. Zato je, naglašava, ključno standardizirati sustave i uskladiti ih s okvirima NATO-a i Europske unije.
Posebno je istaknuo važnost tehnološkog suvereniteta Europe, uz niz inicijativa koje potiču razvoj vlastitih kapaciteta i zahtijevaju snažniju europsku industrijsku bazu. U tom je kontekstu naglasio potrebu za decentralizacijom proizvodnje i razvojem partnerstava, što smatra preduvjetom za pristup financiranju i daljnji tehnološki razvoj.
Ćosić je okupljenima objasnio kako je Aircash od početka razvijan kao proizvod za krajnje korisnike, koji im omogućava plaćanja, slanje novca i svakodnevnu potrošnju, pri čemu posluje u strogo reguliranom okviru i pod nadzorom Hrvatske narodne banke. Tvrtka je osnovana 2015., a već 2016. dobila je licencu i od početka je bila usmjerena na europsko tržište.
Naglasio je važnost brendiranja i razumijevanja korisnika, ističući da "ako želimo milijune korisnika, mora postojati emotivna povezanost", uz istodobno ulaganje u marketing i razvoj kvalitetnog proizvoda. Iako je riječ o tehnološkoj kompaniji, velik dio tehnologije ostaje nevidljiv korisnicima.
Kompanija je s vremenom evoluirala u instituciju za elektronički novac, čime je omogućila niz financijskih usluga, uključujući slanje novca, plaćanja i uplatu gotovine putem široke mreže fizičkih lokacija. Nakon stvaranja baze korisnika krenula je u širenje na druga tržišta Europske unije, koristeći regulatorne prednosti jedinstvenog tržišta.
Kao ključna tržišta izdvojio je Rumunjsku te Grčku, Češku, Slovačku i Sloveniju, naglašavajući da rast temelje na prepoznavanju potreba korisnika, konkurentnosti proizvoda i izgradnji reputacije.
Bobetko je istaknuo da mu je drago sudjelovati na panelu s predstavnicima fintech, komunikacijske i obrambene industrije, naglasivši da su sve te kompanije korisnici različitih mjera koje su vrlo uspješno iskoristile za razvoj novih proizvoda i iskorake na tržištu.
Podsjetio je da je Hrvatska prije 2016. godine, prema European Innovation Scoreboardu, bila pri dnu ljestvice inovativnosti, s razinom od samo šest do 18 posto europskog prosjeka. U međuvremenu je, ističe, napravljen značajan napredak te se Hrvatska danas nalazi u skupini "moderate innovators", zajedno sa zemljama poput Italije, Španjolske i Češke, dok su iza nje ostale neke države koje su prije imale bolje početne pozicije.
Naglasio je da Hrvatska ima velik potencijal, uz mnogo talenta i kvalitetnih tvrtki u razvoju, što potvrđuju i konkretni primjeri. Kao ilustraciju naveo je natječaj Airbus na kojem su hrvatske kompanije ostvarile zapažen rezultat - čak su tri ušle u završnu fazu, dok su iz nekih većih i razvijenijih zemalja prošle samo pojedinačne tvrtke.
Zaključno je poručio da, uz dostupna sredstva i dobro osmišljene programe, Hrvatska ima temelje za daljnji rast u području inovacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....