Kada razmišljam o cijelom procesu prilagodbe, najveći izazov bio je odlučiti da ću ostati u Hrvatskoj i ovdje upisati studij jer se u moju zemlju nije sigurno vratiti - ispričala je Maria Zarovska, Ukrajinka koja je dobila stipendiju i danas studira na američkoj visokoj školi RIT Croatia. Studijem je zadovoljna.
- Nikad nisam studirala na engleskom, pa mi je to u početku bilo izazovno, ali dobro je što uvijek mogu otići do administracije po bilo kakvu pomoć - ispričala je Maria na panelu koji se u srijedu održao u sklopu konferencije na kojoj je predstavljen projekt "Inicijativa privatnog sektora za integraciju izbjeglica iz Ukrajine". Financira ga Taiwan Business - EBRD Fond za tehničku suradnju kako bi podržali uključivanje izbjeglica iz Ukrajine na hrvatsko tržište rada. Trenutno ih je u Europi registrirano 2,1 milijun, a samo u Hrvatskoj više od 21 tisuće.
Pronalazak posla
Jedna od njih je Natalia Hubin koja radi u Pan-peku. Posao joj nije bilo teško pronaći, a podrška kolega puno joj znači.
- Sa mnom radi puno drugih Ukrajinki, pa sam tako stekla i nove prijatelje, a družim se i s Hrvatima - rekla je Nataliia. Istaknula je i nezamjenjivu ulogu udruge Svoja, koja joj je pomogla u pronalasku posla.
Udrugu Svoja osnovale su Ukrajinke koje su utočište od rata pronašle u Hrvatskoj, a izbjeglicama pomažu u pronalasku posla ili pokretanju vlastitog biznisa te organiziraju edukacije. Shapoval je istaknula da bi mnogo Ukrajinaca željelo pokrenuti "nešto svoje", pa je udruga Svoja surađivala sa zagrebačkim Plavim uredom.
Važan partner u projektu je i zaklada Solidarna, koja građanima daje podršku putem različitih tematskih fondova i razvoja programa, a s institucijama javnog sektora surađuje u razvoju strategija, zakona i politika.
- Ovo je velika prilika za hrvatsko tržište rada, koje ne treba samo niskokvalificirane radnike nego i Ukrajince koji su sa sobom donijeli diplome - poručio je Ivan Blažević, direktor Zaklade. Neki od visokoobrazovanih Ukrajinaca su liječnici, za kojima Hrvatska vapi, no njihove diplome kod nas nisu priznate. Ovakvi projekti mogli bi biti korak u smjeru rješavanja takvih problema.
Na panelu su sudjelovali i predstavnici poslodavaca koji zapošljavaju Ukrajince - izvršna direktorica ljudskih potencijala iz Mlinara Petra Glasnović i Michal Halwa, član Uprave za financije Studenca.
- Hrvati mogu mnogo toga naučiti od ukrajinskih kolega i njihovih radnih navika - istaknula je Glasnović. - Oni ne žele naše žaljenje, nego priliku - naglasila je.
Osiguran smještaj
- Zbog toga smo sve članove timova educirali kako se ponašati da prilagodba protekne što lakše. Dobra želja bez pripreme nije dovoljna - uvjerena je. Udruga Svoja pomogla je i njima pružajući informacije o ljudima koji traže posao, ali i o njihovoj kulturi i navikama.
Michal Halwa rekao je kako su u Studencu inkluzivnost i poštovanje različitosti uvijek bili važni, pa se zapošljavanje Ukrajinaca činilo kao logični slijed. Budući da su njihove poslovnice rasprostranjene po cijeloj zemlji, ponudili su im osiguran smještaj ako se odluče raditi na nekoj drugoj lokaciji od one u koju su prvotno stigli.
- Naravno, razumijemo da najčešće žele ostati u blizini grupe sunarodnjaka, koja im ipak pruža osjećaj sigurnosti u stranoj zemlji - kaže Halwa, koji smatra da je proces zapošljavanja Ukrajinaca jednostavniji nego u slučaju državljana nekih drugih zemalja.
Marijana Šarolić Robić, suosnivačica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju i potpredsjednica udruge CRO Startup, istaknula je da u Hrvatskoj postoji velika potražnja ne samo za radnicima nego i za talentima.
- Zbog toga su mogućnosti za Ukrajince u IT sektoru ogromne, a drago mi je da i sami to prepoznaju - poručila je.