Četiri petine hrvatskih građana smatra pozitivnom i podržava provedenu liberalizaciju autotaksi tržišta, prema zadnjem istraživanju Udruge Digitalna Hrvatska. Istraživanje provedeno na 800 ljudi pokazalo je, također, da dvije trećine ispitanika kao najveće prednosti liberalizacije ističu: manju cijenu i veću dostupnost usluge, prilika za nove tržišne izazove i nova radna mjesta i promicanje novih tehnologija.
Niže cijene taksi usluga
Uberovim ulaskom na taksi tržište cijena usluga prijevoza pala je za 50 posto. Tako je 2015. godine, prije dolaska Ubera koji je u Zagrebu lansiran krajem te godine, cijena triju najvećih taksi prijevoznika bila sljedeća: Start Taxi Cammea iznosio je 15 kuna i uključivao dva kilometra vožnje i svaki sljedeći naplaćivao šest kuna. Najnižu cijenu starta imao je Eko Taxi (8,80 kn) koji je kilometar, također naplaćivao šest kuna, Radio Taxi s 10 kuna imao je najskuplji start i opet cijenu kilometra šest kuna. U 2019. godini Radio Taksi je zadržao iste cijene pa start iznosi 10 kuna, a prijeđeni kilometar šest kuna. S druge strane, Uberov start je, pak, 6 kuna, dok kilometar vožnje košta 3,60 kuna i 1,20 kune po minuti vožnje.
Zapošljavanje i biznis
Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, koji je donesen prije godinu i pol, ukinuta su administrativna ograničenja za usluge taksi-prijevoza, olakšano je dobivanje licenci i ukinuto je ograničenje broja dozvola. Sve to omogućilo je da se broj taksi-vozila s 4874 povećao na 7500. Također, u razdoblju od 2007. do 2017. godine broj taksi poduzetnika i broj zaposlenih u toj djelatnosti porastao je 24 puta. Prije više od deset godina taksi usluge pružalo je 18 tvrtki, a 2017. godine njih 435, dok je broj zaposlenih porastao s 44 koliko ih je bilo 2007. na 1.064 u 2017. godini. Prema istom istraživanju, ukupni prihodi tvrtki koje se bave pružanjem taksi usluga u 2017. su iznosili 145,3 milijuna kuna, dok su u 2007. iznosili samo 12,1 milijun kuna.
Promicanje novih tehnologija
Prema istraživanju udruge Digitalna Hrvatska, čak 88 posto ispitanika smatra da je zakonodavstvo potrebno modernizirati tako da uhvati korak sa suvremenim tehnologijama. Ispitanike se pitalo i da se izjasne o mogućnosti provođenja slične liberalizacije u drugim gospodarskim sektorima te se 12 posto njih potpuno protivi daljnjoj liberalizaciji, njih 32 posto posve bi liberaliziralo gospodarstvo, a 39 posto ih želi liberalizaciju uz određene izuzetke. Zdravstvo i obrazovanje dva su sektora koje su hrvatski građani najmanje skloni liberalizirati, dok velika većina želi liberalizaciju poštanskih usluga, energetike i gospodarenja šumama. Što se taksi usluga tiče, 72 posto ispitanika podržava korištenje GPS aplikacije za usluge autotaksi prijevoza. Prema mišljenju izvršnog direktora Digitalne Hrvatske Đure Lubure, upravo je ulazak velikih svjetskih igrača na naše tržište, poput Ubera, potaknuo domaće taksi kompanije te udruženja da na tržište stave svoje elektroničke aplikacije.