KAKO DO KVADRATA

Isplati li se i dalje stambena štednja? Država je poticaje srezala, ali jedna stambena štedionica nudi ‘drugačije kredite‘

Stambenu štednju u Hrvatskoj još uvijek ima 85.000 građana

Zagreb, 230808.
Reportaza o stanovima koje se u zadnje vrijeme lose prodaju.
Laniste.

 Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Građanima koji u idućoj godini uplate 5000 kuna stambene štednje država će dati poticaj u iznosu od 15 kuna ili 1,99 eura, pet kuna manje nego ove godine. Prijedlog je to Ministarstva financija upućen u javnu raspravu ovih dana, s obzirom da Vlada svake godine donosi odluku o iznosu tih državnih poticajnih sredstava (DPS).

Gotovo simboličnih 15 kuna dobit će štediše samo jedine preostale stambene štedionice na tržištu, Wüstenrot. Sustav stambene štednje uveden 1998. godine nekad je bio vrlo atraktivan, uz poticaje koji su u početku iznosili čak 1.250 kuna, a koristilo ih je više od 700.000 građana. No, postupno smanjivanje poticaja naglo je ubrzano 2015. godine kada je uvedena formula koja se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, stambene štedionice s vremenom su mahom ugašene i pripojene matičnim bankama, a njihovo mjesto zauzeo je APN-ov model poticanja stambenog kreditiranja.

-Točno je da su državni poticaji na stambenu štednju danas svedeni na minimalni iznos, i to je vjerojatno osnovni razlog zbog kojega su ostale stambene štedionice pripojene matičnim bankama. Banke su i osnivale svoje stambene štedionice radi pružanja atraktivnog štednog proizvoda, a atraktivnost se zasnivala na početnim visokom poticajima, kaže Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wüstenrot stambene štedionice. No, on smatra da su državni poticaji samo sredstvo za ostvarenje misije stambenih štedionica, "a to su stambeni kredit koji će putem fiksne kamatne stope pružati sigurnost građanima".

Klijenti Wüstenrot-a će imati rate manje od ugovorenih?

S obzirom da banke u svom poslovanju imaju razvijenu ponudu stambenih kredita, nuđenje sličnog proizvoda u dvije kreditne institucije vjerojatno im nije logično, dok je Wüstenrot, kao dio austrijske grupacije koja se tim poslom bavi gotovo stoljeće, isključivo stambena štedionica. Najveći broj štednih klijenata koji su do sada imali u Hrvatskoj iznosio je 117.000, a sada ih je 85.000, što upućuje da se i nije značajnije smanjio. Istodobno, broj kreditnih klijenata, ističe Anđel, "neprestano je u porastu i dosegli smo razinu od gotovo 1,8 milijardi kuna stambenih kredita u otplati". Unatoč tome što je DPS gotovo ukinut, smatra da je privlaćnost štedionice ponajprije u razlici u kamatnoj stopi koju nude.

"Atraktivnost je očigledna: mi smo jedini na tržištu koji odobravamo dugoročne stambene kredite uz fiksnu kamatnu stopu. U vrijeme kada je sigurno da će kamatne stope rasti, a ne zaboravimo da će se rast kamatnih stopa neposredno prenijeti i na postojeće stambene kredite u otplati koji su ugovoreni uz varijabilnu kamatnu stopu, jasno je zbog čega se veliki broj građana odlučuje za naše kredite", objašnjava Anđel. Štoviše, ističe kako će njihovi klijenti zbog rasta državnih poticaja doći u situaciju da će im rate biti manje od ugovorenih, ili će ranije završiti sa svojom kreditnom obvezom. Kako se državni poticaji usklađuju temeljem zakona sa kretanjem kamata, smatra da je već sada jasno kako će državni poticaji za 2024. godinu biti znatno od veći od onih koji su utvrđeni za 2023. godinu. Na kraju, kaže Anđel, radi se o namjenskoj dugoročnoj štednji koju brojni građani prihvaćaju kao ulog za vlastitu budućnost ili budućnost svoje djece.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 14:18