Istra je došla do točke na kojoj si više ne može priuštiti improvizaciju. Nakon godina rasta, rekordnih sezona i međunarodnih priznanja, jedno se pitanje nameće glasnije nego ikad: što slijedi kada brojke više nisu dovoljne? Upravo tim pitanjem započelo je novo strateško promišljanje istarskog turizma, predstavljeno na Forumu o urbanom planiranju i održivom razvoju turizma Istre u Rovinju. Poruka s okupljanja bila je jasna. Budućnost Istre ne odlučuje se sutra, nego sada, a smjer koji će biti odabran odredit će hoće li turizam ostati njezina najveća snaga ili postati njezin najveći teret.
Forum, održan danas u rovinjskom hotelu Lone u organizaciji Turističke zajednice Istarske županije, okupio je brojne istarske (grado)načelnike, predstavnike regionalne i lokalne vlasti, turističke dužnosnike, urbaniste, arhitekte, ekonomiste te domaće i međunarodne stručnjake. Zajednički nazivnik gotovo svih rasprava bio je jasan, a to je da Istri ne treba manje turizma, nego bolji turizam, manje kvantitete, a više vrijednosti, uz očuvanje prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva.
Gdje je Istra danas?
Danas se Istra s pravom može svrstati među najuspješnije turističke regije Europe i Mediterana, čulo se na skupu. Turistički proizvod snažno je diversificiran, sezona je produljena, a jaz između glavne sezone te predsezone i posezone znatno je smanjen. Restrukturiranje smještajne ponude dovelo je do podizanja kvalitete, dok je unutrašnjost Poluotoka izrasla u ravnopravan dio turističke priče – ondje se danas ostvaruje oko 10 posto svih noćenja, što je prije dva desetljeća bilo gotovo nezamislivo. Kazao je sve to istarski župan Boris Miletić.
Dodao je da je Istra izgradila i snažan identitet destinacije doživljaja, gastronomije, autentičnosti i iskustava visoke dodane vrijednosti. No, paralelno s tim pozitivnim procesima, odvijali su se i oni manje vidljivi, kao što su nekontrolirana izgradnja, snažan rast privatnog i nekomercijalnog smještaja, pritisak na prometnu i komunalnu infrastrukturu, plaže, prirodne resurse i povijesne jezgre. Upravo zato Forum je bio zamišljen kao prostor otvorenog dijaloga u kojem se, uz potpuno uvažavanje svega postignutog, kritički propituju negativni i potencijalno prijeteći procesi koji dugoročno mogu ugroziti održivost destinacije.
Ključni dokumenti za novi smjer
Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević istaknuo je da u Istri postoji snažna kritična masa stručnjaka i dionika koji su svjesni da dosadašnji razvojni model ima svoja ograničenja.
– Svjesni situacije od koje nema smisla bježati, a niti je odgovorno okretati glavu, organizirali smo Forum kao radionicu, ali i kao prekretnicu koja najavljuje novo razdoblje istarskog turizma. Upravo su u tijeku izrade nekoliko ključnih dokumenata za budući razvoj, kao što su planovi upravljanja destinacijama i izračuni nosivih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini, nova vizija turizma Istre s master planom razvoja turizma te strateškim i operativnim marketinškim planom, rekao je Ivošević.
Naglasio je kako ti dokumenti trebaju dati odgovore na izazove novog turizma i novih tržišnih trendova, ali moraju biti utemeljeni na načelima održivosti, odgovornog upravljanja prostorom i dugoročne dobrobiti stanovnika Istre.
Ključne teme Foruma: prostor, ljudi i granice rasta
Forum je bio posvećen upravljanju prostorom kao temeljnom preduvjetu održive turističke budućnosti, uz poseban naglasak na kvalitetu života lokalne zajednice. Nakon godina impresivnog rasta, Istra se suočava s izazovima prekomjerne izgradnje, pritiska na infrastrukturu i gubitka ravnoteže između interesa turizma i svakodnevnog života stanovnika.
Kroz rasprave se provlačila poruka da zadovoljstvo domicilnog stanovništva mora postati preduvjet, a ne kolateralna posljedica turističkog uspjeha, te da budućnost leži u prijelazu s modela vođenog obujmom na model vođen vrijednošću.
Istarski župan ocijenio je da je Istra u prošlosti imala kvalitetan rast i razvoj, ali da današnji trenutak zahtijeva temeljito preispitivanje dosadašnjih praksi.
– Kada govorimo o budućnosti, moramo se više usmjeriti na održivost i kvalitetu. Ne možemo cijelu Istru promatrati jednoznačno. Jedno su pitanja unutrašnjosti, a drugo priobalja. Međutim, u određenim područjima lampica više nije narančasta, nego crvena, upozorio je Miletić.
Istaknuo je kako se uspješnost turizma ne može mjeriti isključivo statistikama dolazaka i noćenja, već razinom dodane vrijednosti, zadovoljstvom lokalnog stanovništva i očuvanjem prostora kao jedinstvenog resursa.
– Posebno zabrinjava snažan rast nekomercijalnog i privatnog smještaja u posljednjih sedam do osam godina. Ako želimo cjelogodišnji turizam, moramo promijeniti strukturu smještaja i povećati udio hotelskih kapaciteta. Infrastruktura, plaže i prostor imaju svoje granice, rekao je župan. Dodao je kako novi zakonski okvir i izračun nosivih kapaciteta destinacija daju jedinicama lokalne samouprave operativne alate za stavljanje dugoročnih negativnih trendova pod kontrolu.
Između nasljeđa i spekulacija
Konzultant Siniša Topalović iz Horwath HTL-a upozorio je da se Istra nalazi na osjetljivoj prekretnici.
– Tradicionalne obiteljske apartmane sve češće zamjenjuje spekulativna preizgradnja potaknuta vanjskim kapitalom. Odluke koje se donose danas presudno će odrediti hoće li Istra očuvati održivi turizam i dobrobit lokalne zajednice ili krenuti prema dugoročnom padu, poručio je Topalović. Naglasio je potrebu za inovativnim razvojnim modelima koji donose stabilnije zapošljavanje, veće porezne prihode gradovima i općinama te jačaju međunarodnu reputaciju destinacije.
Međunarodni gosti Foruma donijeli su iskustva destinacija koje su slične procese prošle ranije – često uz visoku cijenu. Eulogio Bordas, predsjednik Bordas Associatesa, poručio je da, kada rast sam po sebi više nije dovoljan, destinacija mora promijeniti kurs. Kao ključne prioritete naveo je zaštitu obiteljskog nasljeđa, prijelaz s kvantitete na vrijednost te hitno djelovanje lokalnih vlasti prije nego što nastupi nepovratna šteta.
Carlos Vogeler, bivši izvršni direktor Svjetske turističke organizacije UN-a, upozorio je na rizike prekomjerne izgradnje i prekomjernog turizma, istaknuvši da je pravodobno djelovanje lokalne samouprave ključno za očuvanje konkurentnosti. Profesor Salvador Anton sa Sveučilišta Rovira i Virgili naglasio je da konkurentnost, otpornost i dugoročna dobrobit zajednice ovise o aktivnom upravljanju prostorom, a ne isključivo o potražnji.
Chris de Buyn iz THR Strategyja istaknuo je da je jednako važno znati reći "ne" pogrešnim projektima kao i privlačiti one ispravne, dugoročne, odgovorne i usklađene s prirodnim i kulturnim vrijednostima zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....