Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih.
Prije pet godina poručio je da ostaje u zagrljaju majke vina. On je Ivan Gerštmajer Zelember, a majka vina je njegova Baranja. Svi koji su jednom posjetili ovaj predivni kraj i kušali neko baranjsko vino znaju da i u ovom slučaju latinska izreka "nomen est omen" sve govori jer je Baranja ime dobila od mađarskih riječi bor (vino) i anya (majka). Junak naše priče i njegova vinarija, pak, pravo su ogledalo ovog ponosnog i po vrhunskim vinima prepoznatljivog kraja.
U vinariji Gerštmajer, naime, najbolje se ogleda bogata vinogradarska i vinska prošlost Baranje, sadržana u više od 160 godina dugoj tradiciji ove vinarske obitelji. Točnije, od 1854. godine kada su Ivanovi preci sagradili vinski podrum u Zmajevcu u kojem on nastavlja ovu veliku priču, slijedeći put koji je, kada govorimo o ozbiljnijoj proizvodnji vina, počeo njegov djed Mihalj Gerštmajer Mišika, jedan od najuglednijih hrvatskih vinara, a onda dodatno razvio i unaprijedio Ivanov otac, također Mihalj Gerštmajer.
Vinarija za posebna vina i prigode
Kada smo prije pet godina prvi put predstavljali Ivana u sklopu ovog natječaja, na kojem je tada osvojio treće mjesto, djed je još bio živ. Bile su mu 92 godine. U međuvremenu je preminuo, ali njegovo će ime vječno stajati visoko istaknuto na vinskom nebu Baranje i Hrvatske. Kao i Ivanova oca, danas 75-godišnjaka, koji je i dalje sinu pri ruci u svakom trenutku, ali Ivan je danas ipak pokretačka snaga ove male, no za hrvatsko vinarstvo iznimno važne vinarije iz Zmajevca, sela poznatog po brojnim surducima i vinskim podrumima što su ih stare težačke ruke izdubile u gatorima. Takav je i podrum obitelji Gerštmajer gdje okosnicu priče čini graševina koju uzgajaju na oko 80 posto od 13 hektara vinograda. Na tržište plasiraju posebna polusuha i poluslatka vina, odnosno izborne berbe.
- To je naš zaštitni znak i obiteljska tradicija od koje nemam namjeru odustati. Naši brojni kupci to prepoznaju i vole naša slađa vina za posebnije prigode. Radimo kasnije berbe kada su visoki ostaci šećera, pa količina soka, odnosno vina, bude upola manja nego što bi bila da radimo berbe u neko uobičajeno vrijeme. Zato i nemamo neke velike količine, riječ je o 20.000 do 30.000 litara, ali mi smo time zadovoljni - istaknuo je 35-godišnji magistar inženjer vinogradarstva i vinarstva s diplomom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Tako je uspješno spojio korijene i znanja koja su mu usadili djed i otac s onima koje je stekao formalnim obrazovanjem.
Uz već spomenutu graševinu, u njihovu podrumu svoje mjesto imaju i chardonnay, rajnski rizling, traminac, sivi i bijeli pinot te, od crnih vina, cabernet sauvignon i frankovka.
- Vinogradi su većinom stari od 40 do 60 godina, ali jedan hektar smo iskrčili i zamijenili novim u sklopu natječaja ‘Revitalizacija i rekonstrukcija novih nasada‘. I zato je količina manja jer nije tako gust sklop kao u starim vinogradima, pa je i prinos manji - objasnio je Ivan koji ne izbjegava ni moderne tehnologije.
- Kupio sam dva drona koji mi trebaju stići ovih dana, jedan za monitoring i nadziranje, a drugi za prskanje vinograda. Idemo u korak s vremenom - rekao je mladi vinar, na što smo ga upitali što bi djed, poznat kao pravi tradicionalist, rekao da vidi dronove iznad svoga grožđa.
- Uh, djed bi se dosta grubo izrazio da je živ - nasmijao se Ivan.
Spoj tradicije i modernih tehnologija
- Ljudi su i tu skeptični, ali ja vjerujem da to može samo poboljšati proizvodnju i doprinijeti razvoju. Moramo držati korak s novim tehnologijama. Sve ono što je bilo prije, naravno, treba poštovati i održavati, to nam je, konačno, i donijelo ovo što imamo danas, treba na to biti ponosan, ali mi mladi moramo primjenjivati nova znanja i vještine - istaknuo je naš sugovornik koji je proteklih godina putem triju natječaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ukupne vrijednosti 250.000 eura podigao nove nasade, kupio dodatnu opremu i mehanizaciju te od jednog starog podruma uredio kuću za odmor i druženje.
- Napravili smo i novu kuhinju, tako da sada više radimo i uslugu hrane te imamo zaokruženu priču: vinarija, smještaj i hrana. Za taj segment potrebno se najaviti dva, tri dana unaprijed jer sve namirnice nabavljamo svježe, bilo da je riječ o ribi iz Dunava, pijetlu od lokalnih uzgajivača za naš posebni paprikaš ili siru koji nabavljamo s obližnjeg OPG-a Lenđel. No, ključna su ulaganja u opremu i mehanizaciju, koja već sada, nakon prve godine upotrebe, daju i bolja, zaokruženija vina - naglasio je baranjski vinar koji planira i nova ulaganja.
- Planiramo kupiti mlin i prešu za koštice za proizvodnju ulja i brašna od koštica grožđa. Želimo i to iskoristiti kako bismo proširili asortiman - najavio je Gerštmajer, a mi smo se malo našalili, pa ga upitali hoće li i ulje biti slatko poput njihovih vina.
- E, to nije moguće - nasmijao se Ivan koji žali zbog činjenice da je u Baranji sve manje ozbiljnih vinarija, a pogotovo što nema mladih u ovom poslu. To je i jedan od razloga što se opet prijavio na ovaj natječaj. Želi pokazati mladima da se može.
- Nažalost, u Baranji je mladih ljudi sve manje, pa tako i u ovom poslu. Djeca starih vinara nisu nastavila taj put, iako je ovo podneblje uvijek bilo stvoreno za ovaj posao. U jednom smo trenutku imali velik uzlet, ali to je sada, nažalost, počelo opadati i želim svojim primjerom mladim ljudima pokazati da ovaj posao ima puno prednosti - pojasnio je Gerštmajer koji je u međuvremenu postao i otac. On i partnerica Milica dobili su kćer Paulinu, kojoj je 1,5 godina i već trčkara po vinogradima.
Ivan je iznimno aktivan i kao predsjednik Udruge vinogradara i vinara Baranje, koja već godinama organizira posjećenu i popularnu manifestaciju Vinatlon te ocjenjivanje kvalitete vina. S drugim vinarima radi i na promociji i zajedničkom nastupu na tržištu.
- Hrvatska ima malo vinograda i, realno, nismo velika sila koja može nastupati na svjetskom, pa čak ni europskom tržištu. Zato se prioritetno moramo angažirati na tome da Hrvati piju kvalitetna hrvatska vina. Mislim da na tome dobro radimo, ali, naravno, uvijek se može više i bolje - poručio je mladi baranjski vinar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....