U poslovnoj 2021. godini ostvarili smo velik dio zadanih ciljeva, unatoč tome što smo zbog koronakrize morali prilagoditi planiranu dinamiku provedbe infrastrukturnih projekata.
Nakon završetka projekta modernizacije željezničke infrastrukture na kontejnerskom terminalu Rijeka Brajdica, jedan od ciljeva u prošloj godini bio nam je privesti kraju radove na modernizaciji željezničke infrastrukture na terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci. Zadani smo cilj uspješno ostvarili pa je Rijeka kao najveća hrvatska luka i jedna od osnovnih luka na mediteranskom koridoru dobila modernizirane teretne kolodvore povećanih ukrcajnih i iskrcajnih kapaciteta, čime smo stvorili preduvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu.
Oba ta projekta znatno utječu i utjecat će na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postojeće i gradnju nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2 dodatno će se potaknuti razvoj željezničkih prometnih usluga, poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olakšati i ubrzati transport kontejnera s brodova na željeznicu i obratno, što je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti.
Naprimjer, do završetka radova na modernizaciji željezničke infrastrukture na kontejnerskom terminalu Rijeka Brajdica i teretnom kolodvoru Rijeka Brajdica udio kontejnerskih vlakova u teretnom prometu u 2020. iznosio je 16 posto mjereno u vlak-kilometrima. Već u 2021. došlo je do povećanja udjela kontejnerskih vlakova u teretnom prijevozu, a u prva tri mjeseca 2022. udio kontejnerskih vlakova u vlak-kilometrima iznosi 26 posto, što je povećanje od deset posto. Nakon završetka radova na terminalu Zagrebačko pristanište očekujemo daljnje povećanje opsega prijevoza kontejnerskih vlakova.
Od ukupno 23 infrastrukturna projekta koja su u ovome trenutku u različitim fazama pripreme i provedbe, većina ih se sufinancira iz fondova Europske unije i veže uz obnovu i modernizaciju koridora RH2 od Rijeke do mađarske granice. Riječ je o zahtjevnim i višegodišnjim projektima pa se radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo - Križevci i Križevci - Koprivnica - državna granica, koje smo prošle godine provodili paralelno, nastavljaju i u 2022., s time da nam je u ovoj godini cilj početi i radove na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Također, pokrenuli smo postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od Glavnog kolodvora Zagreb do Hrvatskog Leskovca, nastavljamo s izradom projektne dokumentacije za gradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice Škrljevo - Rijeka - Jurdani te s izradom dokumentacije za dionice Karlovac - Oštarije i Oštarije - Škrljevo.Što se tiče ulaganja na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, u 2021. intenzivno smo radili na obnovi pruge od zagrebačkoga Zapadnog kolodvora do Savskog Marofa, a završetak radova očekujemo na ljeto ove godine. Svjesni smo da radovi uzrokuju određena kašnjenja, a posljedično negodovanja putnika, no obnovom postojeće i gradnjom nove infrastrukture podići će se razina kvalitete željezničke usluge i sigurnosti, omogućit će se veća brzina vlakova i veća nosivost pruge.
Pokrenuli smo i javnu nabavu za radove na obnovi dionice Zapadni kolodvor Zagreb - Glavni kolodvor Zagreb, u završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije potrebne za unapređenje, obnovu i gradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo - Novska, dok je za dionicu Okučani - Vinkovci u tijeku postupak javne nabave za projektni dio dokumentacije. U interesu HŽ Infrastrukture svakako je i obnova pružnih dionica koje se ne nalaze na glavnim koridorskim pravcima. Istaknuo bih projekt modernizacije i elektrifikacije pruge od Zaprešića do Zaboka na kojemu smo prošle godine radove intenzivno privodili kraju pa se završetak projekta i uporabna dozvola očekuju krajem lipnja ove godine. Osim što će se modernizacijom skratiti vrijeme putovanja, projekt će pridonijeti i zaštiti okoliša smanjenjem emisije štetnih plinova i razine buke s obzirom na to da će do Zaboka voziti elektromotorni vlakovi. Od ulaganja na ostalim prugama svakako vrijedi spomenuti radove na nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci - Vukovar, koji su u prošloj godini bili u punom jeku, a jednako se nastavljaju i u 2022. pa završetak većeg dijela radova očekujemo krajem godine.
Vrlo nam je važno i podizanje razine osiguranja na željezničko-cestovnim prijelazima. Svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture koje provodimo, obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge. Osim toga, provodimo dva velika projekta usmjerena isključivo na modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza. U prošloj smo godini radili, a i nastavljamo raditi, na modernizaciji 50 željezničko-cestovnih prijelaza na željezničkoj mreži diljem Hrvatske. Cilj nam je modernizirati i dodatnih 95 prijelaza, a javna nabava za radove na većem dijelu prijelaza je u tijeku.Prioritet su nam i kolodvorske zgrade, od kojih se većina obnavlja u sklopu projekata modernizacije sufinanciranih iz europskih fondova.
Ukupno gledajući, do 2030. planiramo obnoviti i modernizirati ukupno 737 kilometara pruga i u to uložiti čak 5,5 milijardi eura. Obnovom postojeće infrastrukture i gradnjom nove želimo podići razinu kvalitete usluge i sigurnosti, omogućiti veće brzine prometovanja i veću nosivost pruge, a putnicima prijevoz vlakovima učiniti boljim i privlačnijim.