Već su tri godine prošle od zadnjeg propalog natječaja za pronalazak investitora na pulskoj Hidrobazi. Za atraktivno područje nije predana niti jedna ponuda. O Muzilu, za koji je nova pulska gradska vlast tražila otvaranje za javnost, da i ne govorimo. Koja je perspektiva tih područja, razgovaramo s direktorom tvrtke Brijuni Rivijera Ivicom Butorcem koja upravlja tim portfeljom.
Hoće li se uistinu Muzil otvoriti za javnost? Jeste li protiv toga?
- Nismo protiv toga, ali Grad nije jedni dionik u tom procesu. Tu su i Ministarstvo kulture, Ministarstvo obrane, Ministarstvu gospodarstva. Moramo naći kompromis u svemu. U ovom trenutku ključno pitanje Muzila je pitanje konzervatorske podloge. Ona nije napravljena i dok se to ne razriješi, Muzil će stajati takav kakav je.
Muzil je ogromno područje, od 160 hektara, a 40 posto tog područja je Ministarstvo kulture obuhvatilo, odnosno 'zaključalo' kao potencijalno kulturno dobro. Mi bismo voljeli da se to okonča i da znamo koliki je dio u obuhvatu kulturnog dobra jer će o tome ovisiti donošenje Urbanističkog plana uređenja. Dok to ne znamo, nitko ne može ići u realizaciju bilo čega. Sigurno da na takvom području, uz uvažavanje svih ekoloških standarda uz javne, kulturne, sportske, pa čak i znanstvene sadržaje ima mjesta i za turizam najviše kategorije.
Ne budemo li tamo imali turizam najviše kategorije, a gdje ćemo imati? To je jedna od najboljih lokacija koje Hrvatska ima. Tu je i pitanje održavanja Muzila, ako bude javni park. To bi godišnje, po nekim procjenama, stajalo 40 milijuna kuna. Tko će to platiti? Isto tako, nismo bili upućeni u radnu skupinu za Muzil koju je osnovao Grad Pula. Bili smo uključeni u projekt urbane regeneracije koji provodi Grad u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj.
Ta cjelokupna situacija ispala je neobična jer je bivša gradska vlast započela taj projekt a da nije obavijestila nadležno ministarstvo. Bivša je vlast za to izabrala Hidrobazu, Muzil i mornaričku bolnicu kao projekt urbane regeneracije, pri čemu je zanemarila vlasništvo nad nekretninama. Nova vlast je nastavila realizaciju tog projekta, a u međuvremenu je Brijuni Rivijera dobila novu upravu. Iz medija sam doznao da se provodi projekt na lokacijama koje su dugi niz godina u portfelju Brijuna Rivijere.
Kontaktirali smo Grad i gradonačelnik je pokazao spremnost na razgovor. Tako smo postali dio radne skupine unutar tog projekta. Održano je nekoliko sastanaka. Europska banka za obnovu i razvoj rekla je da prilikom početka projekta nije bila upoznata s vlasničkom strukturom na Hidrobazi i Muzilu. No, ja sam više od Muzila fokusiran na Hidrobazu. To je projekt vrijedan oko 100 milijuna eura.
Što se događa s tim projektom? Nakon propalog tendera 2019., čini se da stoji na mjestu.
- Već neko vrijeme to je projekt koji je zreo za međunarodni tender. Imovinsko-pravno, to je izuzetno čisto, razjašnjeno je i prostorno-planski. Postoji Urbanistički plan uređenja, konzervatori su dali svoje uvjete koji nisu toliko opterećujući da se ne bi moglo razgovarati u smjeru realizacije.
Isto tako, kada se počne graditi na toj lokaciji, ne očekuje se da će se pronaći antički arheološki ostaci. Ono što postoji iz doba Austro-Ugarske evidentirano je i vidi se. Sada je jedino preostalo da država i Grad Pula nađu zajednički jezik. Bez obzira na to što je 98 posto zemljišta u državnom vlasništvu, mora se naći konsenzus kako bi lokalna zajednica pronašla svoj interes i u svemu tome bila zadovoljna.
Nije li već Grad dao suglasnost za taj projekt?
- Grad je dao suglasnost te godine kad je raspisan natječaj. No, sada opet o tome razgovaramo jer je Grad u međuvremenu pokrenuo projekt urbane obnove. Država to želi ispoštovati jer je ipak alociran neki novac. Odnosi u koaliciji u Gradu Puli na neki su način sada nedefinirani, što objektivno može biti prepreka realizaciji Hidrobaze.
Osobno smatram da to nije racionalna pozicija. Grad ima interes realizirati lokaciju Hidrobaze kako je to prostornim planom predviđeno. Grad tu ništa ne gubi. To je zdrav projekt za Pulu. I nadam se da ćemo s Hidrobazom krenuti u drugu fazu, a to je operativni dogovor o pronalasku investitora i zatim izrade tendera.
Posljednji se put na natječaj nije javio nitko, što je bilo poražavajuće. Jesu li tadašnje primjedbe zainteresiranih investitora bile opravdane?
- Smatram da su svi zahtjevi investitora bili opravdani i trebali bi biti uključeni u budući tender. Privatni sektor ima svoje potrebe i gleda na stvari drugačije. Moramo shvatiti da nam je on partneri i da sve što sugerira nije uvijek usmjereno protiv države i lokalne zajednice, nego da dolazi iz potrebe za zatvaranjem financijske konstrukcije. Meni je to razumljivo.
Koje su točno primjedbe dane?
- Jedna je bila dužina prava građenja. Ona je bila 50 godina, a investitori traže dulje. Radi se o velikoj investiciji, a investitori moraju zadovoljiti svoj cash flow. Ne radi se o tome da netko želi oteti zemljište, nego o pitanju financiranja jednog takvog projekta. Na Hidrobazi sada nemamo ništa, a netko tko želi investirati mora zatvoriti financijsku konstrukciju. Što se god tamo sagradilo - hotel, kamp, turističko naselje - ostat će na tome mjestu nakon 50 godina. Nema razloga da država ne izađe tome ususret. Otvoren sam u tom pogledu. Nismo fiksirali nikakav rok, nego sam za to da se usuglasimo s potencijalnim investitorima o duljem roku.
Sljedeće veliko pitanje bilo je pitanje pomorskog dobra. To je dio za koji Grad mora dati odgovor. On je taj koji unutar svoje koalicije mora naći zadovoljavajuće rješenje i pružiti ruku potencijalnom investitoru. Pitanje pomorskog dobra ne znači ekskluzivnost ili zatvaranje plaže, niti Brijuni Rivijera razmišlja u tom pravcu. I ja se osobno kupam na Hidrobazi i volio bih se nastaviti kupati tamo.
Ali ako ćemo govoriti o investicijama s četiri ili pet zvjezdica, kakve su tamo predviđene, moramo biti svjesni da svaki privatni investitor želi imati svoje sadržaje na plaži poput beach bara ili ležaljki. Interes svih trebao bi biti da se koncesijska odobrenja na sadržaje, a ne na samu plažu, daju u koncesiju investitoru. To je legitiman i razuman zahtjev. Otvoreni smo da se razgovara o sjevernom dijelu plaže na Hidrobazi jer je tako prostorno planski pozicioniran i sam projekt. Ali mi ne možemo time uvjetovati Grad.
U međuvremenu ćete svejedno tražiti investitore. Trebali ste se već predstaviti investitorima na turističkom sajmu u Münchenu, ali je on zbog epidemije otkazan.
- Da, planiramo otići na nekretninski sajam u Münchenu ove jeseni. Njemačko gospodarstvo izuzetno je živo, a i većina je turista koji dolaze u Istru iz Njemačke, pa je logično da idemo razgovarati s investitorima iz te zemlje. Planiramo sudjelovati i na investicijskom dijelu sajma World Travel Market u Londonu. Također, posjetit ćemo sajam u Cannesu i bili bismo zainteresirani i za prezentaciju na njemu.