Stigao je točan izračun krize u Hormuzu, najveću cijenu je platila Europa

Blokada Hormuškog tjesnaca s posljedičnim rastom burzovnih cijena sirove nafte, naftnih derivata i plina koštala je uvoznike tih energenata diljem svijeta 330 milijardi dolara, izračunao je međunarodni Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) s sjedištem u Finskoj.

- Dodatnih 330 milijardi dolara za sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni prirodni plin (LNG) koji se prevoze morem plaćeno je tijekom šest mjeseci iznad razina koje su predviđala predratna tržišta terminskih ugovora.Tijekom 12 dana prije nego što su SAD i Izrael prvi put napali Iran, tržišta terminskih ugovora već su određivala cijene za svaki mjesec isporuke u 2026. Uspoređujemo stvarne cijene fosilnih goriva u proteklih šest mjeseci s tim očekivanim mjesečnim cijenama - pojašnjava se u objavi CREA-e, uz napomenu da bi ‘ceh‘ od blokade Hormuza za uvoznike energenata bio i veći da njihovi kapaciteti za proizvodnju čiste energije dodani od 2020. nisu zamijenili dio fosilnih goriva u potrošnji i tako uštedjeli procijenjenih 36 milijardi dolara.

Nafta je probila granicu od 100 USD po barelu: ‘Ovo nije samo psihološka granica, posljedice će biti opipljive‘

Rat između SAD-a i Irana, podsjeća CREA, izazvao je najveći trajni šok cijena nafte od Zaljevskog rata 1990.

- Tijekom prvih šest mjeseci sukoba, cijene azijskog LNG-a bile su u prosjeku 75 posto iznad predratnih očekivanja, europske cijene LNG-a bile su 60 posto veće, dizela za 59 posto, a sirove nafte za 35 posto - ističe spomenuti ‘think-tank‘ institut.

Faktor nerazvijenosti

Preračunavši spomenuti rast cijena u troškove kupaca energije, isti je izvor došao do nalaza da je najveće bruto dodatne troškove imala EU, od 78 milijardi dolara, zatim slijede Kina s 35 milijardi i Indija s 22 milijarde dolara. No, CREA upozorava kako dodatni trošak kod kupnje sirove nafte, naftnih derivata i plina zbog rata u Arapskom zaljevu treba promatrati i kroz prizmu razvijenosti država uvoznica.

Tanker u vlasništvu državne kineske kompanije za uvoz ukapljenog prirodnog plina Sinopec snimljen u luci u provinciji Shandong početkom rujna ove godine.

-/Afp

- Među uvoznicima, tipična zemlja s niskim ili srednjim dohotkom platila je otprilike dvostruko više u odnosu na BDP od tipične zemlje s visokim dohotkom - napominje se prije iznošenja poretka najvećih platiša povećanih cijena energije po šest ključnih energenata. Kada je u pitanju sirova nafta, najveći rast cijena pretrpila je Kina, od čak 31,3 posto, u Australiji je zabilježen najviši rast cijena dizela (6,4 posto), dok se u Indoneziji dogodio najveći svjetski rast cijena benzina, od 2,6 posto. Velika Britanija prva je po visini rasta kerozina (2,2 posto), a Egipat (2,6 posto) i Japan (3,8 posto) po rastu cijena uvoznog LNG-a. Potonji uvoznici LNG-a uzeti su zasebno već prema tome odakle uvoze ukapljeni prirodni plin.

Kada su u pitanju udjeli pojedinih energenata u ukupnom ‘cehu‘ od 330 milijardi dolara dodatnog troška za energente zbog blokade Hormuza, na sirovu naftu otpada 164,1 milijarda dolara, na dizel i plinsko ulje 73,8 milijardi, a zatim slijede benzin (35,7 milijardi), LNG (38 milijardi) i kerozin s milijardi.

- Trošak krize za uvoznike fosilnih goriva bio je jednak svim globalnim ulaganjima u obnovljive izvore energije u 2025. na mjesečnoj razini - upozorava CREA. Vraćajući se na povećanu proizvodnju energije iz ‘obnovljivaca‘ kao faktor smanjenja troška povećanih cijena fosilnih goriva, u analizi se ističe kako je najveću uštedu u nenadanom trošku imala Kina jer je najviše i uložila u ‘obnovljivce‘, osam milijardi dolara, zatim slijede Japan (oko pet milijardi) i Španjolska s 2,5 milijardi dolara ulaganja. Ističe se i primjer Litve koja je izgradnjom obnovljivaca smanjila uvoz nafte za čak 20 posto.