Jedna od najpoznatijih institucija koja se u Jadranskoj regiji ističe kao primjer poticanja razvoja lokalnog startup ekosustava našla se na udaru kritika.
Fond za inovacije i tehnološki razvoj (FITR) je makedonska državna institucija koja je dosad financirala 686 tamošnja R&D projekata s više od 86 milijuna eura, od čega 326 startupa.
Dosad hvaljen, FITR je sada zaprimio vrlo loše ocjene u izvješću tamošnjeg Državnog zavoda za reviziju (DZR).
Revizija je utvrdila da je ova institucija potrošila 750 tisuća eura na vanjske suradnike.
Problem je, kako navode u DZR-u, što taj fond na vanjske suradnike troši sve više i što takvi ugovori smanjuju transparentnost i potencijalno povećavaju subjektivnost rada fonda.
Nedostatak kadrova
R&D sektor i startupi od kojih bi se očekivala podrška fondu, suzdržani su.
Razlog je što je fond usporio isplate sredstava pa se mnogi projekti nalaze u nezavidnoj financijskoj situaciji.
Naši izvori iz Sjeverne Makedonije tvrde da su neki lokalni startupi ušli i u bankarske kredite u iščekivanju sredstava od FITR-a te da to nije održivo.
Problem je pak dublji i tiče se stručnih kapaciteta u fondu, koji predstavlja srž makedonskog istraživačkog i inovacijskog ekosustava.
Revizori navode da FITR ima problem s administrativnim kapacitetima za obavljanje svakodnevnog poslovanja.
Kao rezultat, ova je institucija od 2019. do 2021. počela sve više angažirati vanjske stručnjake, a paralelno porasli su izdaci koji odlaze za te namjene.
Revizori navode da FITR ima mnogo posla pred sobom.
Trebao bi osvježiti vlastiti statut kako bi se uskladio s aktualnim zakonima i kako bi izbjegao kolizije sa Zakonom o inovacijskoj djelatnosti.
Nadalje, trebao bi proučiti ugovore u vrijednosti 9,67 milijuna eura za koje revizori se pitaju do koje su mjere usklađeni s aktualnim zakonima, strategijom inovacija i gospodarskim planom Vlade Sjeverne Makedonije.
Trebao bi i do kraja realizirati mjere i aktivnosti utvrđene Inovacijskom strategijom i akcijskim planovima. DZR tvrdi da od 16 mjera njih 7 nije realizirano.
Pametna specijalizacija
Iako je FTIR institucija koja je u Sjevernoj Makedoniji radila na, primjerice, Nacionalnoj strategiji umjetne inteligencije, DZR upozorava da je institucije od 2020. stala s razvojem strateških okvira nužnih za daljnji razvoj R&D-a, gospodarstva i startupa. Kao glavni nedostatak DZR navodi ne postojanje Strategije pametne specijalizacije, a koju je Hrvatska morala napraviti nakon ulaska u EU i koja je sada jedan od glavnih uvjeta za dobivanje EU sredstava.
DZR upozorava i da u aktima koje sklapa FITR nije definiran rok za sklapanje ugovora.
Kritizira se i to što korisnici sredstava ne dostavljaju na vrijeme kvartalna izvješća i završna izvješća o prethodno provedenim aktivnostima.
Kao primjer, navodi se da u razdoblju od 2019. do 2022. su potpisani ugovori za 364 projekta. No, da po raspoloživim podacima do sredine prošle godine realizirana su samo 93.
Nema baze podataka
DZR traži od fonda da uspostavi središnju bazu podataka s podacima o dodijeljenim financijskim potporama, jer trenutno nije moguće pratiti njihovu potrošnju.
Isto tako, DZR traži i da FITR godišnje programe rada za razdoblje 2019.-2021. dopuni s podacima o potrošnji sredstava - koja sredstva idu za obveze iz prethodnih godina, a koja za nove projekte.
DZR potom navodi i da od 16 sistematiziranih radnih mjesta koja su potrebna FITR-u da bi mogao normalno funkcionirati, s obzirom na opseg posla, popunjeno je njih svega 50 posto.