Američko, ali i globalno tržište u petak je promatralo kako regulatori pod nadzorom vladine Savezne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) zatvaraju vrata banke Silicon Valley Bank (SVB) - koja je na kraju prošle godine bila rangirana kao 16. najveća u SAD-u - kako bi zaustavili strmoglavi pad, što je značilo najveću propast banke još od 2008. godine.
Kolaps ove banke u otprilike 48 sati posljedica je povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi (američke varijante središnje banke, Fed) za 1700 posto u manje od godinu dana. Nakon što su nerizični vrijednosni papiri i zapisi Ministarstva financija SAD-a počeli jamčiti atraktivnije prinose od onoga što je nudila SVB, investitori, fizičke osobe i kompanije koje su novac držale u ovoj banci, počeli su povlačiti svoj novac, a banci je trebao brz način da ih isplati. Na kraju je banka bila prisiljena prodati svoj kreditni portfelj uz golem gubitak.
Ovaj kaotični događaj, kako piše Business Insider, pokazuje da bi Fedov režim agresivnog dizanja kamatnih stopa mogao uzdrmati institucije za koje se ranije smatralo da su relativno stabilne. Čini se da će od sada svaka osjetljivost na kamatne stope biti jasno vidljiva, a prijašnje preuzimanje rizika smatrati vrlo odgovornim ponašanjem.
"Kada brzo podignete kamatne stope, nakon 15 godina pretjeranog stimuliranja gospodarstva gotovo nultim stopama, naivno je zamišljati da ne postoje određene silnice u svim dijelovima društva koje se neće naći pod stresom", objašnjava Lundy Wright, partner u konzultantskoj tvrtki Weiss Multi-Strategy Advisers.
Već postoje dva nedavna važna primjera toga koji nisu striktno vezana za bankarski sustav, ali ipak ukazuju na pritisak uzrokovan višim kamatnim stopama.
Novi ciklus promjene kamatnih stopa donio je ‘savršenu oluju‘
Prvi je bio kolaps tržišta kriptovaluta. Otkako je Fed počeo podizati kamatne stope u ožujku 2021. godine, bitcoin - koji je prije bio hvaljen kao zaštita od inflacije - pao je za više od 65 posto. Ovaj pritisak na cijenu imovine doprinio je propasti kripto mjenjačnice FTX, koja je sada suočena s kaznenim postupkom, te kripto banke Silvergate, koja je upravo ovaj tjedan otišla u likvidaciju. Također je u istom razdoblju došlo do dvoznamenkastog pada tehnoloških dionica visokog rasta.
Sada je veliko pitanje koja će područja osjetljiva na kamatne stope biti iduća koja će osjetiti udar te postoji li stvarni rizik od širenja problema na cijeli američki financijski sustav.
Kolaps SVB-a savršen je primjer onih vrsta kretanja koja su izložena opasnosti kada se ciklusi promjena kamatnih stopa pomaknu. U 2020. i 2021. godini za tehnološke start-upove predviđale su se vrtoglavo visoke procjene, razine cijena dionica su gotovo svakog tjedna rasle do rekordnih visina, a cijeli je sektor bio preplavljen gotovinom zahvaljujući bilijunima dolara vladinih poticaja.
U takvom je okruženju strelovit uspon postizala SVB, koja je postala glavna banka za novoosnovane start-upove. Njezini su se depoziti više nego utrostručili sa 62 milijarde dolara na kraju 2019. na 189 milijardi dolara na kraju 2021. Nakon što je primila više od 120 milijardi dolara depozita u relativno kratkom vremenskom razdoblju, SVB je taj novac morala staviti u funkciju, a njihova knjiga zajmova nije bila dovoljno velika da apsorbira golem priljev gotovine.
SVB je stoga učinila za banku posve normalnu stvar, ali u uvjetima koji su na kraju radili protiv nje. Kupila je američke državne obveznice i hipotekarne vrijednosnice. A onda je 16. ožujka 2022. Fed krenuo sa svojim prvim povećanjem kamatnih stopa - od tada su one porasle sa 0,25 posto na današnjih 4,50 posto.
Iznenada je SVB-ov portfelj dugoročnih obveznica, koji je donosio prosječan prinos od samo 1,6 posto, bio puno manje privlačan od dvogodišnjih američkih trezorskih zapisa koji su nudili gotovo trostruko veći prinos. Cijene obveznica pale su, stvarajući milijarde dolara gubitaka za SVB.
Stalni pritisak po pitanju tehnoloških procjena i zatvoreno IPO tržište (ulazak na tržišta kapitala putem inicijalne javne ponude - IPO) doveli su do pada depozita u banci. To je potaknulo SVB da proda obveznice vrijednosti 21 milijardu dolara uz gubitak od 1,8 milijardi dolara, sve u pokušaju da ojača svoju likvidnost, ali je to dovelo do klasične ‘navale na banku‘, odnosno masovnog povlačenja novca investitora, fizičkih osoba i kompanija.
Što sada slijedi?
"Nije pretjerano reći da je ovaj događaj simbol režima porasta kamatnih stopa na dulje razdoblje na čijem smo, čini se, početku, kao i izokrenutih krivulja i rizičnog kapitala tehnološke industrije koja je proživjela teška vremena u prijašnjem razdoblju. To je savršena oluja svega onoga što nas je zabrinjavalo u ovom ciklusu", naveli su analitičari Deutsche bank u pet, nešto prije nego su reagirali regulatori.
Kada je riječ o opisivanju rizika agresivnog ponašanja u uvjetima niskih kamatnih stopa, SVB je najnoviji i najbolji primjer te vrh većeg ledenog brijega onih dijelova gospodarstva koja su osjetljiva na promjene kamatnih stopa. A neki od sektora su posebno ugroženi.
Komercijalne nekretnine trebale bi biti najveća briga za ulagače jer postoji više od 60 milijardi dolara u zajmovima s fiksnom kamatnom stopom koji će uskoro zahtijevati refinanciranje uz više kamatne stope. K tome, prema banci Goldman Sachs, tu je i više od 140 milijardi dolara u komercijalnim hipotekarnim vrijednosnim papirima s promjenjivom stopom koji dospijevaju u iduće dvije godine.
Zajmoprimci s promjenjivom kamatnom stopom morati će promijeniti kreditne uvjete zbog kamatnih stopa kako bi produžili svoju hipoteku, a to će biti skupa opcija, primijetio je nedavno glavni kreditni strateg Goldman Sachsa Lofti Karoui. "Očekujemo da će se kašnjenja (u plaćanju) povećati među zajmoprimcima s promjenjivom kamatnom stopom, osobito kod onih koji se bave uredskim nekretninama, a koji se suočavaju s problemima koji dugo nisu zabilježeni".
Ove godine već se bilježe znatna neplaćanja kada su komercijalne nekretnine u pitanju, a PIMCO-ov (američka tvrtka za upravljanje ulaganjima, op.a.) trust za ulaganje u nekretnine Columbia Property Trust nedavno nije platio zajam od 1,7 milijardi dolara vezan za komercijalne nekretnine na Manhattanu, San Franciscu i Bostonu.
Tržište dionica također osjeća udar. Primjer su dionice REIT kompanija (trustovi koji se bave ulaganjem u nekretnine, op.a.) koje se bave uredskim nekretninama, kao što su Alexandria Real Estate Equities, Boston Properties i Vornado Realty Trust, koje su u petak pale za više od 5 posto. Dionice Boston Propertiesa pale su na najnižu razinu od 2009. godine, dok su dionice Vornada pale na najnižu razinu od 1996. godine.
Sve to zvuči prilično sumorno, ali ne bi, navodi Business Insider, trebalo biti razloga za veći strah - unatoč svoj drami, teško da će pad SVB-a dovesti do trajne štete u širem američkom financijskom sektoru iz dva glavna razloga. Kao prvo, banke su iznimno dobro kapitalizirane zahvaljujući strogim bankarskim pravilima nakon velike financijske krize. A kao drugo, malo je banaka tako snažno izloženo rizičnim start-up tvrtkama kao što je to bila SVB.
Kad ulagači osjete miris krvi...
Ipak, upozorava Insider, postoji nešto na što sve banke trebaju obratiti veliku pozornost, a to je rizik povezan s višim kamatnim stopama i njihov utjecaj na razine depozita, udjele s fiksnim prihodom i zarade.
Već se pojavljuju znakovi da bi se tvrtke koje se značajno oslanjaju na depozite uskoro mogle naći pod pritiskom. Odljevi depozita posljednjih su mjeseci porasli u svim institucijama koje su osigurane FDIC-om jer se klijenti odlučuju za trezorske obveznice s višim prinosima i fondove tržišta novca (fondovi s fiksnim prihodom koji ulažu u dužničke vrijednosne papire s kratkim dospijećem i vrlo niskim kreditnim rizikom, op.a).
Na kraju krajeva, priroda bilance SVB-a koja se oslanja na depozite bila je ta koja je učinila tu banku tako ranjivom. Kad je došlo do masovnog povlačenja novca, bilo je gotovo.
No, ono što je možda posebno zlokobno, navodi Bussines Insider, jest to što SVB vjerojatno nije jedina američka banka koja leži na milijardama dolara gubitaka u svom portfelju obveznica pa stoga treba biti na oprezu kada su u pitanju učinci daljnjih promjena kamatnih stopa.
"Silicon Valley Bank i First Republic prvi su slučajevi banaka s poslovnim modelima i bilancama koje su loše pripremljene za uvjete rastućih kamatnih stopa i konstantno rastući rizik od recesije", navodi Insider riječi jednog američkog financijskog stručnjaka. "Ulagači, osjetivši miris krvi, tada usmjere pozornost na iduću banku koja je izložena kamatnom riziku i specifičnom kreditnom riziku, a zatim opet na iduću takvu", zaključio je on.