Sljedeći mjesec, oko 8. ožujka, sjetit će se Ivana i Dražen Čurila datuma zbog Dana žena, njihova farma jaja u Svetom Đurđu kod Ludbrega proslavit će deseti rođendan. Svašta se događalo tijekom tog vremena. Farma i tvrtka Luneta razvijale su se i rasle, doživjele brzi uspon i još brži pad u vrijeme pandemije, a prije nekoliko su dana jaja iz Lunete prva označena žigom "Dokazana kvaliteta". Crveni žig znači nadstandard koji je certificirala Europska komisija. Znači to i, zezaju se mladi ljudi, barem još "jednu zvjezdicu" za Lunetu.
Na farmi jaja u Svetom Đurđu čak 144 tisuće nesilica godišnje snese 42 milijuna jaja, što se do ožujka 2020. godine, koji će svijet pamtiti po početku pandemije, pokazalo lijepom brojkom za farmu sa sjevera Hrvatske. A tada se, preko noći, potražnja povećala.
Nezasitno tržište
- Kud god smo se okrenuli, tražili su više jaja. Toliko da bi nam u jednom trenutku trebalo i dvostruko više nesilica, jaja i zaposlenika. Dvadesetero zaposlenih bilo je premalo, tržište je doslovno postalo nezasitno, osobito domaće - govore Ivana i Dražen. Brat i sestra dobro se slažu, nadopunjuju u rečenicama, iako, smiju se, imaju i oni klasične bratsko-sestrinske incidente. Jako su povezani. Razlika između njih je 1,5 godinu, oboje su završili ekonomiju, danas zajedno i rade. Obitelj su stavili na čekanje, oboje su još samci. Kako je naglo krenulo, tako je doslovno u jednom trenutku sve stalo. Nagli rast okrenuo se strmoglavom padu, opet zahvaljujući pandemiji.
- U pandemiji, posao se ludo razvijao. Preko noći se, ali u doslovnom smislu te riječi, sve promijenilo. Dok je 12. ožujka 2020. situacija bila standardna, 13. ujutro mail je bio zakrčen, telefoni su zvonili bez prestanka. Svi su tražili dvostruko više jaja no inače. Kako ne možemo isporučiti više jaja nego što ih imamo, tražili smo izgovore da jaja namijenjena inozemstvu preusmjerimo u Hrvatsku. Znali smo da ni jedan takav ekstrem ne traje. Ipak, nismo se nadali tome tako brzo. Uzrok je bio zatvaranje restorana i hotela. Samo je, primjerice, potrošnja majoneze pala za 40 posto. Zbog slabe potražnje, a velike količine, cijena jaja je pala. Istovremeno, troškovi su cijelu 2021. godinu konstantno rasli. Najviše je narasla cijena smjese, za više od 40 posto. Cijena ambalaže je narasla za 20 posto. Nema troška koji nije išao gore, što je ukupno dovelo do 30 posto povećanih troškova proizvodnje, a mi smo povećali cijenu jaja za deset posto - govore.
Fondovi EU i kredit
Ivana i Dražen prije deset su godina krenuli od nule, tek s idejom koju su obrazložili u dokumentaciji poslanoj na natječaj EU za dodjelu novca, koji su i dobili. Europa je iz kaveznog uzgoja prelazila na alternativne metode, a oni su se odlučili za podni uzgoj i to je bila šansa koju su i iskoristili. Preostali su dio novaca namaknuli kreditom i Luneta je počela raditi. U šest peradarnika svaki dan dobiju 120.000 jaja. Bili su prvi i do danas ostali najveći proizvođači jaja iz podnog uzgoja. Obitelj Čurila na tržnice ne mora, niti se bavi maloprodajom. Sva Lunetina jaja plasiraju u supermarkete.
- Radimo s velikim trgovačkim lancima i s 1500 manjih trgovina, prodaja stalno raste. Manje izvozimo, radimo na kvaliteti, standard je više nego što propisuje zakon. Kad je lani PDV pao s 25 na 13 posto, bilo je ugodnije raditi. Više se zarađivalo i krediti se više ne čine kao omča oko vrata - kažu. U farmu su dosad uložili 70 milijuna kuna. Prije pandemije izvozili su 80 posto jaja, najviše u Austriju i Njemačku, danas prednost, s 55 posto, ima domaće tržište.
Znak im puno znači
- Da Hrvati jedu približnu količinu jaja kao ostali Europljani ili Meksikanci, Amerikanci i Japanci, sva bismo plasirali doma. Dok Hrvati pojedu 160 jaja godišnje, Europljani su na 180, ali Amerikanci i Japanci pojedu po 300 jaja godišnje. Kad su Meksikanci boravili u Ludbregu, mučili smo se stići hotelu donijeti sva ta silna jaja. Znak "Dokazana kvaliteta" u sektoru konzumna jaja znači im mnogo, osobito jer su na uvjetima za jaja, koja će potom certificirati komisija EU, radili ravnopravno s Ministarstvom poljoprivrede. Nadstandard, uz ostalo, znači da su sve nesilice cijepljene protiv salmonele, što hrvatski zakon ne traži, zabranjeno je i skraćivanje kljunova nesilica. Sve zbog veće dobrobiti životinja, a sretnije koke nose i više jaja.
