Da je u prošloj turističkoj godini od svih najbolje prošao hotelski sektor, posebno segment kampova koji posluju u sklopu velikih turističkih kompanija, potvrdili su financijski rezultati kompanija za 2025., ovih dana izlistani na Zagrebačkoj burzi. Među njima se, uz i dalje najveći Valamar, po rekordnim rezultatima ističe Ilirija iz Biograda, dok je crikvenički Jadran očito zreo za novog vlasnika koji bi odlučno uložio u potencijal društva, jer mirovincima to očito nije uspjelo.
Nacionalni nautički lanac ACI zbog neizvjesnosti s produljenjem koncesija i dalje stagnira s investicijama, što se odražava i na prihodima. Pulska Arena strateški se pak riješila dijela poslovanja u Njemačkoj, koje pada, usmjeravajući snage na Jadran, dok se Liburnia Riviera Hoteli hvale padom zaduženosti koji im daje snagu za kakav-takav investicijski ciklus. Perspektiva se, sve u svemu, čini optimističnom.
Plan ulaganja
Pokazuje to i Valamarov plan ulaganja i rasta do 2030., koji je u četvrtak usvojio nadzorni odbor. Predložena strategija temelji se na pripremi plana ulaganja od približno 820 milijuna eura, među ostalim u klasterima Parenzana i Brulo u Poreču te klasteru Capo Fronte na Rabu. Do 2030. godine Valamar grupa planira doseći približno 800 milijuna eura prihoda, što je gotovo 75 posto više nego lani, pri čemu se očekuje da će oko 50 posto prihoda biti ostvareno izvan glavne turističke sezone. To pretpostavlja dvoznamenkasti postotak godišnjeg rasta, a ciljana operativna zarada u 2030. procjenjuje se na 220 do 240 milijuna eura.
Lani je Valamar grupa ostvarila 461 milijun eura poslovnih prihoda (+10,6%), uz operativnu dobit od 132 milijuna eura (+9,1%). Najbolji rezultati i lani su im bili u hotelima i kampovima premium segmenta, a najveći rast, nakon otvaranja novog hotela Arba, imao je Rab.
Cijela gungula koju je država podigla oko legalnosti mobilnih kućica u kampovima, što se tek treba razriješiti izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, nadamo se uskoro, tim je više nevjerojatna kad vidimo razmjere ulaganja u taj segment poslovanja. Jer kamping je ovim kompanijama zlatna koka, baš zahvaljujući premium ponudi u mobilkama. Maistra je, primjerice, lani samo u Koversadi uvela novih 141 mobilku.
Dobri rezultati
Inače, lani je grupa Maistra realizirala 261 milijun eura prihoda od prodaje (+5%), uz sličnu razinu zauzeća kao i godinu ranije, no uz povećanje prosječne cijene smještaja za 6 posto, s tim da ostvarena EBITDA iznosi 88,4 milijuna eura (+4%). Investicije su im bile 70 milijuna eura, najviše u kampove – Koversada je smanjila svoj naturistički dio, a uz nove mobilke i obnovu zajedničkih sadržaja realizirana je završna faza vodenih zona kampa Amarin. U prvoj polovici 2024. godine zaokružena je rekonstrukcija smještajnih kapaciteta hotela Istra, a tijekom studenoga započela je obnova hotela Monte Mulini.
Grupa Plava laguna zadovoljna je stabilnim poslovanjem i tržišnom pozicijom, a rast prihoda od 5,8 posto (253,2 milijuna eura) zahvaljuje povećanju prosječnih cijena smještaja. Operativna dobit rasla im je za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz zadržavanje visoke EBITDA marže od 40 posto. U poslovnoj godini Grupa je realizirala značajna kapitalna ulaganja koja dostižu 90 milijuna eura. I Plava laguna cijene je povećavala najviše u kampovima u koje su ulagali. I dalje, kao i svima, najveći porast troškova ide na radnu snagu.
Arena Hospitality Grupa riješila je dio problema s padom tržišta u Njemačkoj, njihovom drugom tržištu prema broju jedinica, izlaskom iz zakupa hotela Park Plaza u Berlinu, a najveći rast lani su imali na hrvatskom tržištu. Ukupno je Arena napravila 145 milijuna eura prihoda, oko 3 posto više, dok im je operativna dobit rasla za 4,4 posto. Šef uprave Reuel Slonim u izvješću kaže da su im kampovi u Hrvatskoj i dalje ključni pokretač rasta ukupnih prihoda. Tako je Hrvatska imala rast od 4,7 posto (na 104,5 milijuna eura). Segment kampova ostvario je snažne rezultate, osobito kampovi Arena Stupice i Arena Indije. Oba su kampa dovršila projekte repozicioniranja prije početka ljetne sezone, što je uključivalo potpunu zamjenu postojećih mobilnih kućica modernim, prostranim premium jedinicama, uz obnovu sanitarnih čvorova. U budućim planovima ulaganja ipak ostaju konzervativni i odgađaju planiranu prenamjenu hotela Riviera u Puli u premium destinaciju. "Plan je odgođen dok se ne ostvari veća sigurnost da se mogu postići ciljani povrati ulaganja", kaže Slonim.
Gubitak Jadrana
Na Kvarneru, Liburniji ide nešto bolje nego Jadranu, što je vjerojatno jedan od razloga zbog kojih je iz Jadrana u Opatiju stigla nova šefica uprave Zrinka Bokulić. LRH je lani imao 65 milijuna eura prihoda, što je tek 1 posto rasta, a zbog rasta troškova zaposlenih nešto im je pala i operativna dobit (na 14 milijuna eura). Hvale se u izvješću da im je neto dug smanjen za značajnih 26 posto, što će im biti osnova za ulaganja od 50-ak milijuna eura.
Crikvenički Jadran, koji opet kreće u potragu za novim većinskim vlasnikom, lani je imao 4 posto manje noćenja nego godinu ranije, odnosno 8 posto minusa kad se uzme u obzir da su lani opet otvorili hotele Kaštel i Zagreb. Imali su oko 27 milijuna prihoda, što je za 2 posto više nego godinu ranije, no i prošlu godinu završili su s gubitkom od 5,5 milijuna eura.
Ilirija Biograd u svom se izvješću pohvalila najboljim rezultatima poslovanja dosad, uz rast svih ključnih pokazatelja profitabilnosti (operativna dobit, dobit prije poreza, neto dobit, EBITDA i EBIT) koji su, izuzev neto dobiti, najbolji dosad. Društvo je realiziralo ukupne prihode u iznosu od 33 milijuna eura (+8%).
ACI je imao 40,3 milijuna eura prihoda (+3%), uz ukupne rashode od 39,6 milijuna eura, tako da su lani, prema nerevidiranim podacima, imali bruto dobit u iznosu od 0,6 milijuna eura, što je 0,6 milijuna eura manje u odnosu na prethodnu godinu. Bruto dobit u odnosu na prethodnu godinu bilježi pad, prvenstveno zbog činjenice da marine posluju s istim kapacitetima, čime je ograničen potencijal rasta prihoda.
"Dodatno, produljeno rješavanje pitanja vezanih uz produljenje koncesija povećava operativnu i investicijsku neizvjesnost te usporava donošenje ključnih poslovnih odluka, što se odrazilo na ostvareni rezultat. Ovakva neizvjesnost značajna je i za poslovne partnere zbog neizvjesnosti oko kontinuiteta poslovne suradnje. Pravovremenim produljenjem koncesijskih ugovora smanjuju se rizici te se stvaraju preduvjeti za stabilizaciju i poboljšanje financijskih pokazatelja u narednim razdobljima", opet apeliraju iz ACI-ja na svog većinskog vlasnika – državu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....