Rezultati poslovanja zagrebačke Međunarodne zračne luke “Franjo Tuđaman” u prvih sedam mjeseci su katastrofalni. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj putnika je manji za oko 70, a broj letova za oko 50 posto.
U prvih sedam mjeseci prošle godine aerodrom je imao 1,9 milijuna putnika i 25.730 letova. Ove godine u istom razdoblju bilo je 625.805 putnika i 12.549 letova. Uzrok takvih rezultata je, naravno, pandemija koronavirusa. Iako su se brojke nakon otvaranja granica i ponovnog pokretanja zračnog prometa nešto popravile te se broj putnika s lipanjskih 44.402 u srpnju popeo na 78.070, to su i nadalje jako loši rezultati.
Teška vremena
U ovom trenutku nitko ne može procijeniti kada bi mogla ponovo nastupiti dobra vremena. Promet zagrebačkog aerodroma u ovom trenutku u najvećoj mjeri ovisi o Croatia Airlinesu i još nekoliko kompanija koje obavljaju letove u periodu ljetnog reda letenja. Zasad se nitko ne usudi prognozirati što će se dogoditi nakon 31. listopada, kada nastupi zimski red letenja, i koliko će kompanija ostati u Zagrebu.
Zasad je sigurno da kompanija Emirates do daljnjega neće letjeti liniju Zagreb -Dubai. Letovi su trebali biti obnovljeni 1. kolovoza, ali su otkazani do kraja godine, a povratak u sljedeće godine je pod velikim upitnikom. To je za zagrebački aerodrom veliki udarac jer su time izgubili velik broj putnika, ali i cargo tereta. Njihova kompanija flydubai, koja Zagreb i Dubai povezuje tijekom zime, još uvijek prodaje karte za letove iz Zagreba u tom periodu, ali je neizvjesno hoće li tako i ostati. Uz to, Air France je objavio da odustaje od već najavljenog drugog dnevnog leta između Pariza i Zagreba, a neslužbeno se može čuti kako će ova kompanija na jesen zatvoriti zagrebački ured i preseliti ga u Budimpeštu, što bi se također moglo negativno odraziti na promet u Zagrebu. Jedna dobra vijest je da je poljski LOT najavio nastavak letenja između Varšave i Zagreba tijekom rujna. Što će biti kasnije, saznat će se. Jedna od posljedica ovakve loše situacije je i odgoda plaćanja koncesijske naknade od strane koncesionara do daljnjega, odnosno do trenutka, kako navode u MZLZ-u, “kada likvidnost bude na razini koja osigurava sigurni kontinuitet operacija”.
Dosad je državi uplaćen 31 milijun eura naknade, a ove godine je trebalo biti uplaćeno oko 6,3 milijuna eura. Dana 2. siječnja plaćeno je 1,5 milijuna eura no zbog nastupa više sile, koronavirusa, Koncesionar je 1. travnja zatražio i dobio odgodu plaćanja koncesijske naknade.
Naši sugovornici smatraju da bi dioničari MZLZ-a izlaz iz ove situacije mogli pronaći i u raskidu koncesijskog ugovora.
U koncesijskom ugovoru se navodi kako Koncesionar ima pravo raskinuti Ugovor “ako nastupi neki događaj više sile i ako njene posljedice značajno i negativno utječu na ekonomski ili komercijalni položaj Koncesionara u odnosu na položaj kakav je bio na datum primopredaje (…) i takav događaj i njegove posljedice se nastave u razdoblju od najmanje 180 dana od datuma na koji je koncesionar dao pisane obavijesti o tome”. To znači da bi koncesionar, ako se ovakvi negativni rezultati nastave, već krajem rujna imao uvjete za raskid ugovora. U Upravi MZLZ-a tvrde kako o tako drastičnom koraku ne razmišljaju. “U redovitoj smo komunikaciji s davateljem koncesije i redovito pratimo situaciju vodeći računa o likvidnosti društva. Uprava Međunarodne zračne luke Zagreb ne razmišlja o raskidu koncesijskog ugovora”, stoji u njihovu službenom odgovoru.
No važnije je kako razmišljaju vlasnici nakon što analiziraju poslovne podatke iz Excel tablica. Vlasnik MZLZ-a je tvrtka ZAIC Limited čiji su dioničari francuske tvrtke Aeroports de Paris Management i Bouygues Bâtiment International te fond Marguerite, svaki s 20,77 posto. Fond Svjetske banke drži 17,58, turski TAV Airports 15 posto, a hrvatski Viadukt u stečaju 5,11 posto.
Zakazalo ljeto
Naši sugovornici napominju da bi raskid koncesijskog ugovora bila mala ekonomska katastrofa za hrvatsku Vladu. U tom slučaju država bi, između ostalog, morala preuzeti kredita u iznosu od 196 milijuna eura koje su banke odobrile MZLZ-u za gradnju nove aerodromske zgrade. S druge strane, u slučaju nastavka gomilanja loših poslovnih rezultata sada je idealno vrijeme za raskid ugovora jer je koncesijsko razdoblje od 30 godina praktički počelo i MZLZ je još uvijek u fazi ulaganja u projekt. Stoga bi logičnije bilo sada raskinuti ugovor nego kasnije, kada nastupi vrijeme ubiranja prihoda.
Nakon što je lockdown izazvan pandemijom završio, optimistički se najavljivao veliki povratak zračnog prometa u Hrvatsku tijekom ljetnih mjeseci. No, on je izostao, a aviokompanije praktički na tjednoj bazi otkazuju već najavljene letove. Za zagrebački aerodrom ljeto je izgubljeno, a gotovo je nemoguće prognozirati što donose jesen i zima.
Uprava MZLZ-a već je počela pripreme za to razdoblje. Pa su tako, kako neslužbeno saznajemo, u dogovoru sa sindikatima, primanja zaposlenika u razdoblju od travnja do rujna smanjena oko 18 posto.
U rujnu slijede novi razgovori Uprave i sindikata. Također su naloženi i drugi oblici štednje u poslovanju. U kuloarima se moglo čuti kako su radi štednje na dijelovima terminala ugašeni klima-uređaji, što u Upravi aerodroma demantiraju.
ZL Split dobitnik srpnja, ali uz pola milijuna putnika manje
Ukupno su, u prvih sedam mjeseci 2020. godine, tri najveće hrvatske zračne luke ostvarile promet od 1.052.153 putnika. U istom periodu 2019. godine ostvaren je promet od 5.299.919 putnika, što znači da su vodeći domaći aerodromi tek na nešto više od 20 posto lanjskog prometa.
Srpanj se pokazao posebno izazovnim za najveću domaću zračnu luku - onu zagrebačku - gdje je na oko 50 posto manje letova ostvareno tek 21 posto putničkog prometa. Mala utjeha jest u tome što je i takav rezultat gotovo udvostručenje rezultata iz lipnja.
Nešto ipak bolja situacija jest u splitskoj zračnoj luci. U srpnju je ova zračna luka imala 171.815 putnika, najviše od sve tri zračne luke. Značajno je to povećanje u odnosu na lipanj, kada je kroz splitsku zračnu luku prošlo svega 26.150 putnika. U srpnju 2019. godine Split je imao 723.048 putnika, otprilike pola milijuna putnika više u odnosu na srpanj ove godine.
Relativno najgora situacija trenutno je u Dubrovniku gdje se uobičajeno veliki ljetni promet naprosto istopio zbog ukidanja povremenih i stalnih avio linija prema tom gradu. Upravo zato Dubrovnik bilježi relativno skromne brojke, iako je srpanj ipak donio znatno poboljšanje u odnosu na lipanj. U srpnju je zabilježeno 59.133 putnika, čak 48.541 putnika više u odnosu na lipanj, no zato 455.590 putnika manje u odnosu na srpanj 2019. godine.