Kibernetičke prijevare u Hrvatskoj i dalje su u snažnom porastu, a stručnjaci upozoravaju da prevaranti sve češće koriste sofisticirane metode psihološke manipulacije kako bi građane naveli da sami otkriju svoje osobne ili kartične podatke.
Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2024. godini zabilježeno je više od 2.000 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta povezanih s online prijevarama, što je gotovo 24 posto više nego godinu ranije.
Riječ je o prijevarama koje se najčešće šire putem SMS-a, WhatsAppa, e-maila ili telefonskih poziva, a cilj im je krađa osobnih i financijskih podataka te novca s računa.
Jedan od takvih slučajeva dogodio se i Zagrepčanki koja je nakon rezervacije hotela primila poruku u kojoj ju je navodna hotelska službenica tražila da putem linka potvrdi podatke o rezervaciji. U poruci je bilo navedeno i ime hotela koji je prethodno rezervirala. Nakon provjere na platformi preko koje je rezervirala smještaj, pokazalo se da je riječ o pokušaju prijevare čiji je cilj bio krađa kartičnih podataka.
Takve poruke sve su češće jer se kriminalci koriste javno dostupnim informacijama i podacima iz kompromitiranih baza kako bi njihove poruke izgledale uvjerljivije.
Slični obrasci pojavljuju se i u drugim oblicima prijevara – od poruka koje obećavaju brzu zaradu i nude popuste u nepostojećim internetskim trgovinama do lažnih zahtjeva za hitnu uplatu novca, često i od osoba koje se predstavljaju kao članovi obitelji ili prijatelji.
Globalni podaci potvrđuju rast takvih prijevara. Prema izvješću Global State of Scams 2025, čak 23 posto odraslih u svijetu u posljednjih je godinu dana bilo žrtva financijske prijevare, a procjenjuje se da su građani zbog prijevara izgubili više od 370 milijardi eura.
Na rast prijevara upozoravaju i banke. Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju „ZABAci oko na prijevare“, u sklopu koje građanima objašnjava najčešće metode financijskih prijevara i načine zaštite.
Direktor zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara u Zagrebačkoj banci Mario Cicvarić ističe da se u posljednje vrijeme sve manje koriste tehnički napadi na bankarske sustave, a sve više metode socijalnog inženjeringa.
Kako navodi, prevaranti pokušavaju stvoriti osjećaj povjerenja ili hitnosti kako bi žrtve same potvrdile transakciju ili podijelile osjetljive podatke.
Na digitalnoj platformi „ZABAci oko na prijevare“ građani mogu pronaći informacije o najčešćim vrstama prijevara, od krađe kartičnih podataka i lažnih investicijskih ponuda do pokušaja izravnih uplata prevarantima. Platforma također nudi primjere stvarnih situacija i upozorava na znakove koji mogu upućivati na pokušaj prijevare.
Stručnjaci upozoravaju da je ključna mjera zaštite oprez – osobito kada poruke traže hitnu reakciju ili klik na poveznicu koja vodi na nepoznatu internetsku stranicu. Jedan pogrešan klik ili potvrda transakcije često je dovoljan da prevaranti dođu do novca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....