Kina obustavila izvoz helija, industrijskog plina ključnog za proizvodnju poluvodiča i rad medicinske opreme poput uređaja za magnetsku rezonanciju. Odluka Pekinga dolazi u trenutku kada je globalna ponuda helija već narušena zbog sukoba na Bliskom istoku, odakle je dolazio dio tog plina, pa je pritisak na tržište još veći, piše Financial Times.
Iako Kina nije među vodećim svjetskim proizvođačima helija, dosad je imala važnu ulogu u njegovoj distribuciji prema Europi jer su ruske količine plina, ističu analitičari, prolazile upravo kroz kineske trgovačke kanale. Rusija je proizvodila oko deset posto svjetskog helija, a Katar je prije izbijanja sukoba s Iranom osiguravao približno trećinu globalnih zaliha. Seokjoon Kwon, profesor na Sveučilištu Sungkyunkwan u Seulu, zabranu izvoza tumači kao kinesku pripremu za "ponovnu oskudicu".
Južna Koreja objavila: Imamo helija za čipove do sredine godine
Europska unija potpuno je ovisna o uvozu helija, a zbog važne uloge u medicini, proizvodnji čipova i znanosti službeno ga je klasificirala kao kritičnu sirovinu. Glavni europski dobavljači su SAD, Katar i Alžir, a konzultantske kuće su prethodnih godina zabilježile značajan rast uvoza iz Kine - s 28,6 tona uvezenih 2022. godine količina je skočila na 1630 tona u 2023. Analitičari vjeruju da je riječ o ruskom proizvodu koji stiže preko posrednika, iako je EU 2024. zabranila izravan uvoz helija iz te zemlje.
Tržište helija izrazito je netransparentno jer se njime ne trguje na javnim robnim burzama kao naftom, ali AKAP procjenjuje da je Kina između ožujka i svibnja 2026. izvozila oko 16 posto helija uvezenog iz Rusije. Procjene konzultantske kuće AKAP Energy pokazuju da kineski reeksport helija prema Europi kontinuirano raste posljednjih 18 mjeseci te da je ostao na povišenim razinama i nakon početka rata s Iranom.
Analitičari navode da se cijena helija za trenutačnu isporuku od početka sukoba na Bliskom istoku gotovo udvostručila, a rastu i cijene u dugoročnim ugovorima. Dodatni poremećaj izazvalo je privremeno zaustavljanje rada velikih proizvodnih kapaciteta, među kojima je i kompleks Ras Laffan tvrtke QatarEnergy, najveće svjetsko postrojenje za ukapljeni prirodni plin, o čemu je pisao Reuters. To je za helij važno jer se ne vadi iz zemlje, nego je, zapravo, nusprodukt u proizvodnji i ukapljivanju prirodnog plina.
Iako Katar i Rusija imaju značajnu ulogu u proizvodnji helija, SAD je i dalje zemlja koja ga proizvodi u najvećim količinama. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, u 2025. godini Sjedinjene Države proizvele su 81 milijun kubičnih metara helija, Katar 63 milijuna kubičnih metara, a Rusija 18 milijuna kubičnih metara. Još jedan važan igrač na globalnom tržištu helija je Alžir, koji je lani proizveo 11 milijuna kubičnih metara.
Vrijednost europskog tržišta helija procjenjuje se na više od 800 milijuna dolara, uz prognoziran godišnji rast od 5 do 8 posto. U Hrvatsku se helij uvozi u tekućem ili plinovitom stanju preko međunarodnih dobavljača specijalnih plinova, a na domaćem ga tržištu distribuiraju, primjerice, tvrtke SOL Croatia i Messer Croatia Plin.
Posljedice poremećaja već osjećaju brojni industrijski sektori. Cliff Cain, komercijalni direktor tvrtke Pulsar Helium, rekao je da se stanje na tržištu posljednjih mjeseci dodatno pogoršalo, pa su "primali mnogo upita" i razgovarali s kupcima iz javnog i privatnog sektora, uključujući one u SAD-u i Japanu.
Nestašice su pogodile i korisnike poput zrakoplovnih i zavarivačkih kompanija. U zrakoplovnoj industriji taj se plin koristi za održavanje pritiska u spremnicima goriva, pročišćavanje kriogenih sustava te za otkrivanje mikroskopskih pukotina u trupu letjelica. U zavarivanju služi kao zaštitni plin koji stvara iznimno vruć luk, osigurava duboko prodiranje vara i štiti rastaljene metale poput aluminija od kontaminacije iz zraka.
Budući da su globalne zalihe helija još prije rata u Iranu bile na niskim razinama, neizvjesno je može li se nadoknaditi manjak katarske opskrbe.
"Idući tjedni pokazat će je li se diverzifikacija od katarske opskrbe dogodila dovoljno brzo da bi se izbjegli utjecaji na proizvodnju", rekao je Nick Lawson, izvršni direktor trgovačke banke Ocean Wall.
Slična upozorenja stižu i iz tehnološkog sektora. Sabina Ciofu, voditeljica međunarodne politike i strategije u trgovinskom udruženju techUK, rekla je da su njegovi članovi nabavljali opskrbu iz alternativnih kanala, ali da bi "dugotrajna ograničenja mogla imati šire implikacije na globalne lance opskrbe tehnologijom".
Na posljedice upozorava i industrija poluvodiča.
"Tržište se očito zategnulo, a tvrtke za poluvodiče suočavaju se s višim cijenama, strožim alokacijama i složenijim nabavama", rekao je Ajit Manocha, predsjednik industrijskog tijela SEMI.
Stručnjaci procjenjuju da će proizvođači poluvodiča lakše apsorbirati rast troškova od sektora poput zdravstva, gdje su mogućnosti prilagodbe znatno manje. Očekuje se da će raspoložive količine helija biti prvo usmjerene u tehnološki i zdravstveni sustav, a da bi najveći gubitnici mogle biti industrije poput potrošačke elektronike.
Sjedinjene Američke Države pritom su u povoljnijem položaju jer raspolažu značajnom domaćom proizvodnjom helija. Tvrtka Premier Inc., koja uime američkih bolnica nabavlja helij, poručila je da je medicinski sektor i dalje prioritet te da "članovi ne prijavljuju poremećaje koji utječu na rad magnetske rezonancije ili proizvode s miješanim plinovima".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....