Kina, najveći svjetski uvoznik energije, zasad se relativno dobro nosi s globalnim energetskim šokom izazvanim ratom na Bliskom istoku. Pogotovo ako bi je se usporedilo s azijskim susjedima. No, kako globalna tržišta goriva i dalje ostaju nestabilna tako i u Pekingu raste zabrinutost.
Kineska je vlada državnim rafinerijama dala zeleno svjetlo za korištenje komercijalnih zaliha nafte dok se rat u Iranu nastavlja, izvijestio je Bloomberg, pozivajući se na upućene izvore. No, Kina ne može potpuno ostati imuna na cjenovne šokove nestabilnog globalnog energetskog tržišta. Zrakoplovne kompanije morale su povećati cijene karata zbog rasta cijena avionskog goriva. Cijene na razini kineskih proizvođača, koje tvornice naplaćuju za svoje proizvode prije nego što roba dođe do trgovina i potrošača, također su prošli mjesec rasle prvi put nakon više od tri godine.
Kineski vođa Xi Jinping u utorak je u Pekingu, tijekom sastanka s prijestolonasljednikom Abu Dhabija, šeikom Khaledom bin Mohamedom, iznio svoje dosad najopsežnije komentare o stanju na Bliskom istoku od izbijanja sukoba, ponudivši četiri prijedloga za mir u regiji: prekid vatre, političko rješenje dijalogom, veću ulogu UN-a te dugoročnu sigurnosnu stabilnost u regiji kroz suradnju i razvoj.
No, osim energetike, Kina ima i značajan gospodarski utjecaj u široj regiji. Kinezi su svjesni da što dulje rat usporava globalno gospodarstvo, to će veći biti utjecaj i na njihovo gospodarstvo koje se oslanja na izvoz, osobito u trenutku kada domaća potražnja zaostaje.
Nadalje, infrastrukturni projekti financirani kineskim sredstvima koji su već bili meta napada ili se smatraju ugroženima u regiji iznose oko 6,5 milijardi dolara, prema nedavnoj analizi istraživačkog centra AidData sa Sveučilišta William & Mary u Virginiji. Ti objekti uključuju luke, elektrane i postrojenja za desalinizaciju, rafinerije i petrokemijske pogone te zračnu infrastrukturu u Kataru, Omanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Iranu i Izraelu.
Kinezi balansiraju
Peking zasad u svojoj diplomatskoj retorici balansira između strana: podržava Iran te se protivi američkim i izraelskim napadima na njega, ali istodobno poziva na poštivanje sigurnosti država Perzijskog zaljeva, koje su postale mete Irana. Kineski su diplomati posljednjih šest tjedana više puta pozvali na mir u regiji. I dok nisu niti potvrdili niti demantirali svoj utjecaj u posredovanju dvotjednog primirja dogovorenog prošli tjedan, Bijela kuća izjavila je da su se tijekom pregovora odvijali i razgovori na visokoj razini između SAD-a i Kine.
Napetosti između dviju najvećih svjetskih sila ne treba podcijeniti. U CNN-ovoj analizi stoji kako bi Kina mogla imati koristi od toga da se SAD bavi drugim krizama u svijetu jer bi tada manje pažnje posvećivao suparništvu s Kinom. CNN je prošli tjedan, pozivajući se na izvore, izvijestio i kako američke obavještajne službe procjenjuju da se Kina priprema isporučiti Iranu nove sustave protuzračne obrane, što su ovi odlučno negirali. Kina je u utorak poručila i da će uvesti „protumjere“ nakon što je Donald Trump zaprijetio "novim carinama na kinesku robu koja ulazi u SAD, ako Peking pruži vojnu pomoć Iranu".
Istovremeno, analizira CNN, Peking ipak ne želi pogoršati odnose sa SAD-om, posebno zato što se uskoro očekuje posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini.
Nakon propasti američko-iranskih pregovora tijekom vikenda, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je u ponedjeljak sa svojim pakistanskim kolegom Ishaqom Darom, naglasivši da je Peking spreman nastaviti suradnju s Islamabadom u postizanju mira. S obzirom na to da ekonomske posljedice za Kinu i dalje rastu, poziv s kineske strane mogao bi postajati sve glasniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....