Prve odluke o koncesijama za hrvatske marine mogle bi krenuti već za dva tjedna, neslužbeno doznajemo na konferenciji „Nautički turizam Hrvatske 2030.” održanoj u utorak u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Službeno, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nije naveo konkretan datum, ali je potvrdio da se odluke mogu očekivati uskoro.
– Prije isteka Vlada će donijeti odluke. Priprema je u zadnjoj fazi – rekao je Butković.
Riječ je o jednom od najvažnijih pitanja za budućnost hrvatske nautike o čemu se raspravljalo na panel raspravi Nacionalni regulatorni i strateški okvir. Marine trebaju donositi odluke o velikim kapitalnim ulaganjima, dok istodobno moraju znati na koje razdoblje i pod kojim financijskim uvjetima mogu računati. Zbog toga su trajanje koncesija, način izračuna naknade, vrednovanje dosadašnjih ulaganja, ali i cijene vezova i konkurentnost Hrvatske na Mediteranu bili u središtu prvog panela konferencije, posvećenog nacionalnom regulatornom i strateškom okviru. Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, naglasila je da je za investitore prije svega važna sigurnost pravila igre.
- Predvidljivost postupka i pravna sigurnost temelj su za bilo kakve investicije. Iznimno je važno, osobito imajući u vidu da se radi o dugim ulaganjima i planiranju kroz dugo vremensko razdoblje, investitorima osigurati jasna pravila, transparentne procedure i veću sigurnost. Upravo to su postavili i Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji su postavili pravila koja svi moraju poštivati.Trebalo je uložiti dodatni napor kako bi dokumenti koji se pripremaju poštovali europska pravila i zaštitu tržišnog natjecanja te kako bismo u sinergiji svih četiriju tijela došli do rezultata koji će opravdati donošenje takvih odluka. Cilj je da svi imaju ista pravila – rekla je Perko.
Jedno od ključnih pitanja bit će način na koji će država određivati trajanje i vrijednost pojedine koncesije. Perko je objasnila da se svaki slučaj mora analizirati zasebno, a važan dio računice bit će investicije i vrijeme potrebno da se one vrate.
– Svaki pojedinačni slučaj sagledava se kroz studiju opravdanosti. To uključuje nove investicije i povrat investicije, a mora se uzeti u obzir i razvoj pojedine destinacije. Sve ulazi u izračun koncesijske naknade i vrijednosti trajanja te koncesije. Pred objavom smo studije vrednovanja pojedinih lokacija i mikrolokacija na Jadranu – kazala je Perko.
Naglasila je i da za državne i privatne marine moraju vrijediti ista pravila.
– Jednake ugovore imaju i ACI i sve druge marine. ACI nema nikakve drugačije uvjete. Sasvim je drugo pitanje korištenja pomorskog dobra, ali tu svi moraju imati jednake uvjete – rekla je.
Perko je pritom otvorila i šire pitanje gdje Hrvatska uopće treba graditi nove nautičke kapacitete. Smatra da bi se velike luke nautičkog turizma trebale prvenstveno razvijati na već izgrađenim ili devastiranim prostorima, umjesto da se dodatno opterećuju očuvane uvale.
– Trebaju nam i marine i vezovi, ali luke nautičkog turizma trebaju se razvijati kroz brownfield investicije koje će dati nove sadržaje prostorima koji su već devastirani. Imamo takvih prostora i takve pozicije treba iskoristiti. Nautičari dolaze zbog netaknutih vala i prirode. Tamo trebaju biti sadržaji koji su ekološki prihvatljivi, a luke nautičkog turizma treba razvijati u postojećim lukama ili na prostorima koji su već devastirani – poručila je. Kolika je financijska dimenzija cijelog sustava pokazao je Leon Žulj, ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i državne potpore Ministarstva financija.
– Govorimo o više od 60 koncesija i 82 milijuna eura, odnosno prosječno oko 1,2 milijuna eura po koncesiji. Kada gledamo usporedbe, dolazimo do iznosa od oko 2,5 eura po četvornom metru površine na koncesijskom dobru godišnje. Ono što slijedi jest analiza svakog pojedinačnog zahtjeva – kazao je Žulj.
No sama cijena korištenja prostora, upozorio je, nije dovoljna da bi se procijenila stvarna gospodarska vrijednost marine.
– Koncesija je samo jedan dio u lancu vrijednosti. Tu su velike investicije koje se moraju opravdati. Moramo imati konkurentnost na tržištu. Pitanje je kako mjeriti i nematerijalnu imovinu. To je baza klijenata i to je nešto što oplemenjuje prostor. I to nas pozicionira – rekao je Žulj. Smatra da sektor mora dobiti pravovremene informacije jer odluke koje se sada donose ne utječu samo na vlasnike marina. Važne su za infrastrukturu, čarter kompanije i ukupnu poziciju Hrvatske na mediteranskom nautičkom tržištu. Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost gospodarstva Ministarstva turizma i sporta, govorio je o pravnom pitanju koje posebno zanima sadašnje koncesionare, a to je može li se postojeći odnos nastaviti bez raspisivanja novog javnog poziva.
– Da biste opravdali koncesiju bez javnog poziva, morate zadovoljiti propisanu pravnu formu. Moramo poštovati propise. Postoji li način da se to napravi? Postoji. Ali svaki pojedinačni slučaj mora se razmatrati i mora se pronaći pravi temelj da se ne ide u novi javni poziv. To ne ide preko noći – rekao je Pende. Posebno se osvrnuo na ACI, kompaniju u kojoj država ima dominantan vlasnički udio.
– U početku se zamišljalo da će to ići preko noći jer je država vlasnik marina, odnosno vlasnik oko 80 posto tvrtke ACI. Ali propisi se moraju poštovati. Proces ne ide preko noći, ali do odluka će doći – kazao je. Pende je najavio i inicijativu koja bi nautičkom sektoru mogla otvoriti pristup potporama, posebno kada je riječ o obnovi čarter flote i zelenoj tranziciji.
– Pokrenuli smo inicijativu za potpore, gdje smo tražili da nautika uđe u sektor turizma, a ne prometa. U tom bi pogledu i potpore bile moguće. Kako Grci mogu obnavljati čarter flotu, a mi ne? Krenuli smo prema uredbi, zatražili izmjene i argumentirali ih. Ako se to dogodi, možda ćemo i mi imati priliku u segmentu zelene tranzicije učiniti više – rekao je Pende. Predsjednica Grupacije marina i Udruženja nautičkog turizma HGK Renata Marević smatra da se pri budućim odlukama mora vrednovati i ono što su postojeće marine tijekom desetljeća stvorile.
– Koncesije marina su specifikum. Gospodarska vrijednost je ono što bi se kod dodjele trebalo vrednovati, odnosno što su marine dosad napravile i koliko su ulagale kako bi nautički turizam na svjetskoj karti ostao jedan od najprepoznatljivijih – rekla je Marević. Marine se, dodala je, istodobno suočavaju s potpuno novim izazovima.
– Svjedoci smo klimatskih promjena, događaju nam se ekstremi, mijenjaju se navike potrošača i događaju se velike promjene kojima se moramo prilagođavati kako bismo ostali konkurentni u okruženju. Puno smo uložili truda, znanja i sredstava i legitimno je očekivati da svoje poslovanje možemo nastaviti razvijati – kazala je. Kada je riječ o cjenovnoj konkurentnosti Hrvatske na Mediteranu, Marević smatra da cijene treba promatrati kroz komercijalne uvjete i kvalitetu cjelokupnog proizvoda.
– Dugo smo bili percipirani kao povoljna destinacija, ali puno se ulagalo i marine to nisu stvorile same. Marina je važna za destinaciju. Nautičari dolaze u predsezoni brinuti se o plovilima, dolaze i u posezoni, tu su regate. I marine i čarteri bitni su za destinaciju – rekla je. Predsjednica Uprave ACI-ja Ankica Kruljac rekla je da kompanija sa svoje strane već obavila potrebne proceduralne korake. ACI upravlja lancem od 22 marine, a pitanje budućih ugovora za kompaniju je prije svega povezano s investicijskim ciklusom.
– Imamo 22 marine. Pravodobno smo proveli sve radnje u skladu s procedurama. Ne možemo prejudicirati hoće li naši zahtjevi biti prihvaćeni. Za nas je to pitanje od strateške važnosti, i to ne samo zbog turizma nego i zbog gospodarstva – rekla je Kruljac. ACI, naglasila je, i prema postojećim ugovorima mora kontinuirano ulagati kako bi održavao sigurnost, funkcionalnost i kvalitetu marina. No velika kapitalna ulaganja zahtijevaju znatno dulji horizont.
– Kada su u pitanju kapitalne investicije, tu imamo problem. Čekamo nove ugovore kako bismo mogli krenuti u veće kapitalne investicije. Optimisti smo da će u kratkom vremenu biti donesene odluke – kazala je. Na pitanje o cijenama vezova i tvrdnjama čarter kompanija da su one jedan od sve većih troškova njihova poslovanja, Kruljac odgovara da ACI cijene određuje tržišno.
– Svakodnevno pratimo što se događa na terenu i prilagođavamo se trenucima na tržištu, kroz popuste i marketinške akcije. Mi smo lanac marina i možemo ponuditi nešto što drugi ne mogu, a to je ACI Card, kroz koji čarter kompanijama i stalnim klijentima nudimo popuste i pogodnosti. Možemo konkurirati, prilagođavati se i nuditi određene akcije i popuste. Cijene formiramo prema ponudi i potražnji – rekla je Kruljac.
Upravo će odnos cijene, kvalitete i novih ulaganja biti jedan od ključnih izazova hrvatske nautike u idućim godinama. Marine žele zadržati tržišnu slobodu u određivanju cijena, država mora zaštititi vrijednost pomorskog dobra i tržišno natjecanje, a istodobno se od sektora očekuju nova ulaganja u sigurnost, kvalitetu i zelenu tranziciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....