Unatoč signalima da gospodarstvo eurozone usporava, Europska središnja banka je odlučila da će program kupnje obveznica završiti u idućih šest mjeseci jer smatra da je ono dovoljno snažno da bi se nosilo s povećanim rizicima vezanim uz rastući protekcionizam i političku neizvjesnost u Italiji. To ujedno znači da će ključne kamatne stope ostati na rekordno niskim razinama barem do kraja ljeta iduće godine. No, predsjednik ECB-a Mario Draghi nije želio navoditi pojedinosti o rokovima snižavanja kamatnih stopa.
- Nismo raspravljali o tome kada bismo mogli podizati kamatne stope, poručio je iz Rige gdje je ECB održao sastanak kojeg jednom godišnje organizira izvan Frankfurta. To je više nego što su tržišta očekivala, pa su cijene europskih dionica porasle, dok je euro oslabio. Ulagači su procjenjivali kako postoje 40-postotne šanse da će ECB donijeti odluku o povećanju kamatnih stopa najkasnije u roku od godinu dana.
- Obećanje da neće povećavati kamatne stope za najmanje godinu dana iznenadilo je tržišta, kazao je Mike Ingram, glavni tržišni strateg u WHireland, ističući da je zbog toga uslijedila prodaja eura i kupnja dionica. Za ulagače je bila važnija vijest koja se odnosi na kamatne stope, nego na program kupnje obveznica.
Premda će potpuna normalizacija monetarne politike trajati godinama, nazire se kraj razdoblju jeftinog novca centralnih banaka, a koje traje cijelo desetljeće, od izbijanja financijske krize. Dan prije posljednje odluke ECB-a, američke Federalne rezerve su po drugi put ove godine podigle ključne kamatne stope, a očekuje se da će ih do kraja godine povećati još dva puta. Ipak, kao najveća prepreka normalizaciji monetarne politike u Europi smatra se mogući trgovinski rat sa SAD-om, nova populistička Vlada u Italiji te slaba izvozna potražnja.
- Aktualna je odluka donesena u uvjetima snažnog gospodarstva i pojačane neizvjesnosti, kazao je Draghi, ističući kako ne vidi razloga za zabrinutost zbog nedavnih političkih previranja u Italiji, te da su u protekla dva tjedna smanjeni izgledi da bi ta zemlja mogla napustiti eurozonu. Njegov posljednji nastup analitičari ocjenjuju vrlo sigurnim. Kako je za Guardian kazao Danielle Haralambous, analitičar Economist Intelligence Unita, Draghi je priznao rizike rastućeg protekcionizma i nesigurnosti na financijskim tržištima, ali je zadržao pozitivan stav prema izgledima rasta, odbacujući znakove usporavanja koji su ipak doveli do toga da je ECB smanjio prognoze rasta za ovu godinu s 2,4 na 2,1 posto. U iduće dvije godine rast u eurozoni trebao bi usporiti na 1,9 posto odnosno 1,7 posto, u skladu s projekcijama iz ožujka.
Međutim, ECB je istodobno povećao izglede za inflaciju, a njen glavni cilj ipak ostaje vratiti inflaciju na ciljanu razinu od oko dva posto. Prema novim procjenama, inflacija će ove godine iznositi 1,7 posto, dok se u ožujku očekivao rast cijena od 1,4 posto. Razlog tome su više cijene nafte, rast plaća i povećani pritisak na domaće cijene. Inflacijski pritisci su potaknuli očekivanja da će ECB najaviti kraj programa kupnje obveznica i početak rasta kamatnih stopa najkasnije u srpnju iduće godine. No, imajući u vidu najavu kako će kamatne stope ostati nepromijenjene do kraja ljeta 2019. godine, kada ujedno završava mandat Maria Draghija, neki analitičari primjećuju kako sadašnji vodstvo ECB-a neće stići pokrenuti proces normalizacije kamatnih stopa.