Šef Hanfe, Ante Žigman, jučer je u Zagrebu pred više od dvjesto financijaša iz Hrvatske, što fizički, što virtualno prisutnih na konferenciji F2 - Future of Fintech, imao svoj dan.
Prvo je, kao prvi državni dužnosnik iz Hrvatske i jedan od prvih u EU, komentirao cijenu bitcoina, zatim je pričao o tokenima u računalnim igrama, a potom i istaknuo da će se Hrvatska oštro založiti da se nova regulativa EU za digitalno tržište, koja uključuje stroža pravila za pružanje financijskih usluga na teritoriju drugih članica i uvođenje potpune regulacije kripto tržišta, ublaži za Hrvatsku.
Žigman, čelnik hrvatskog regulatora koji nadzire rad mirovinskih, osiguravajućih i investicijskih fondova, burze i drugih igrača na tržištu kapitala, prvo je komentirao cijenu bitcoina koja je narasla na 122.300 kuna, čime je skočila za 75 posto u odnosu na vrijednost koju je imala krajem rujna. I dok internetom kruže razne teorije zašto je tako, Žigman je to ilustrirao grafom koji prikazuje dostupnost druge najpopularnije kriptovalute, ethereuma, na kripto burzama, gdje se ona može slobodno kupiti, i zaključanih ethereuma, koje su njihovi vlasnici uložili kroz mehanizam zvan pametni ugovor u neke poslovne pothvate te na njima očekuju zaradu.
Od Rimca do Facebooka
"Ethereum se drži na burzi i u pametnim ugovorima, a njih se sada dosta koristi u proizvodima za financijsku industriju. Sredinom godine promijenio se smjer i sve se više ethereuma počelo zaključavati u pametne ugovore, znači da više nisu na burzi. Ista je stvar s bitcoinom i zbog toga je narasla cijena bitcoina jer ga je manje dostupno slobodno na tržištu, odnosno na burzama", kaže Žigman.
Tu ilustraciju naveo je kako bi objasnio zašto je Europi važno regulirati kripto tržište. Osim što u taj segment ulaze sve veći financijski igrači, prema analizama kojima raspolaže Hanfa, ulaganja u kripto tržište dosegnula su čak četiri posto ukupnih ulaganja u EU. Na primjeru SAD-a i Kine očekuje se nastavak tog rasta. Važno je ipak naglasiti kako to ne znači da će cijena bitcoina nužno dalje rasti, niti je Žigman to rekao. Njegov je graf ukazivao i da je do slične zamjene snaga slobodnih i zaključanih ethereuma došlo i prije približno godinu dana.
Drugi veliki razlog je trend digitalizacije imovine u obliku tokena. U Hrvatskoj je Mate Rimac za tvrtku Greyp Bikes prikupljao kapital kroz izdanje tokena. Regulatorima u EU to je problematično jer u osnovi token je i Facebookova libra. Tokenom se može smatrati i nekadašnje Todorićeve bonove u kojima je htio isplaćivati plaće radnicima Konzuma. Drugim riječima, preko njih se može plasirati imovina i novac, a ponekad bez pokrića. Prema podacima Hanfe, samo tokeniziranih dolara u takozvanim stablecoinima, kriptovalutama koje se hvale da su vezane za dolar, ima više od 20 milijardi. No, sumnja se da kad bi ulagači htjeli zamijeniti svoje stablecoine pravim dolarima, ne bi ih bilo dovoljno za sve investitore.
"Od tokena u igricama do onih vezanih za zlato, za one koji ih žele izdavati, želi ih se obvezati da imaju pokriće od dva posto iznosa rezervi imovine ili minimalnu imovinu od 350.000 eura", objašnjava Žigman.
Dodaje da se oko takvih alternativnih financijskih instrumenata stvorilo živo tržište, posebno tijekom ove godine.
"U ožujku sam u Bruxellesu, prije lockdowna, držao prezentaciju i decentralizirane burze, koje, primjerice, omogućuju da tokene u zlatu zamijenite u tokene u dolarima, bile su na početku. Takve imovine bilo je oko milijardu dolara. Sada je ima 14 puta više i dalje napreduje, a vrlo je rizično za ulagače jer cijeli jedan veliki igrač u međuvremenu je nestao s tržišta", kaže Žigman.
"Pa, nismo Microsoft"
Navodi da ipak treba pronaći ravnotežu između regulative i poduzetničke slobode te ističe kako ni sam nije siguran bi li se takvi tipovi imovine i usluge uopće razvili da je sve bilo regulirano. Dodaje da u novoj regulativi EU treba uzeti u obzir i veličinu igrača i veličinu ekonomija.
"Mi ćemo kao Hanfa pokušati izdvojiti hrvatske izdavatelje tokena da nemaju isto opterećenje kao najveći igrači, da za male izdavatelje i male ekonomije ne budu isti zahtjevi kao i za velike. Isto je i s novim prekograničnim zahtjevima koji se stavljaju pred sve te financijske igrače jer nama kao maloj ekonomiji to ne odgovara i tražimo proporcionalnost ne samo po veličini, nego i opsegu usluga koji se pruža. Ne može jedan Microsoft i Google biti isto tretiran kao malo osiguravajuće društvo ili neki drugi subjekt iz neke manje zemlje Unije", ističe Žigman.
I dok Milan Horvat, direktor Fima Plusa, smatra da će kripto regulativa EU potaknuti ulaganja u kripto imovinu, Nikola Škorić, suvlasnik Electrocoina, suzdržan je. "Regulativa je nužna i mi je zagovaramo, ali potrebna je ravnoteža. Da smo, kad smo krenuli, imali ovakvu regulativu kakva se sad predlaže, ne bismo niti krenuli", zaključuje Škorić.