Prošla je godina dana od kada je Europska komisija u Službenom listu Europske unije objavila da je Brački varenik dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla, a od ove godine će proizvod nekoliko proizvođača komercijalizirati. Tako je Brački varenik kao tada 26. hrvatski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićen na području cijele Europske unije.
Proces zaštite naziva Brački varenik započeo je u kolovozu 2017. godine, kada je Poljoprivredna zadruga Supetar podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom Brački varenik, a zaštićen je 29.rujna prošle godine .
U proces zaštite ove godine je ušlo već četvero proizvođača koji su dobili certifikat i koji su započeli komercijalnu proizvodnju Bračkog varenika. Brački varenik za svoje potrebe proizvode mnoge bračke obitelji a do sada je u nešto većim količinama Brački varenik proizvodilo nekoliko ugostiteljskih objekata koji su ga proizvodili za potrebe svog restorana. Radi se o proizvodu koji se dobije redukcijom grožđanog soka i koji nema nikakvih dodataka. On služi kao dodatak jelima i koristi ga se u raznim umacima pogotovo za jela od divljači i za razne druge gulaše... Koristi ga se i kao preljev za sladoled. Tija Mlinac, upraviteljica Poljoprivredne zadruge Supetra, napominje kako je inače velika potražnja za Bračkim varenikom, ali ga u ponudi nema, tako da postoji realna osnova da će to biti komercijalno uspješan proizvod.“Traže ga i gosti ali i stanovnici Brača i Splita za svoju kućnu upotrebu“, pojašnjava Tija Mlinac.
Osnivač OPG Franulić iz Nerežišća, Ivica Franulić jedan je od poduzetnika koji se ozbiljnije namjerava posvetiti komercijalnoj proizvodnji Bračkog varenika. Do sada ga je proizvodio u manjim količinama uglavnom za vlastite potrebe i potrebe svojih gostiju i prijatelja. Franulić je investirao u kupnju specijalnog kotla u kojem se proizvodio Brački varenik. „Radi se o specijalnom kotlu s dvostrukim dnom koji je prilagođen za proizvodnu Bračkog varenika.Brački varenik inače smo koristili za svoje potrebe kao dodatak jelima ali se od njega mogu proizvoditi i neke slastice. Viškove sam više poklanjao i nismo ga komercijalno koristili ali od ove berbe grožđa okrećemo stranicu i proizvodit ćemo ga za tržište i to najvjerojatnije za poznate kupce. Osmislili smo komercijalno pakiranje a potom ćemo nakon istraživanja tržišta odrediti cijenu ovog proizvoda . Nismo se tek tako odlučili na ovaj iskorak jer gotovo svakodnevno primamo upite“, ističe Franulić koji ima vinograd u uvali Vela Farska a u Nerežišću podrum i prostor za degustaciju .
Što se tiče cijene, Franulić kaže da u ovom trenutku ne može reći njezin iznos ali je pojasnio da se ona računa na osnovu troškova proizvodnje. „To je grožđani sok koji se reducira na trećinu. Ako znamo da je kilogram grožđa plavca malog s dobre pozicije oko 20 kuna i znamo da se od kilograma grožđa može se dobiti oko pola do 0,65 litre soka. Nakon redukcije soka od kilograma grožđa dobije se decilitar i pol . Dakle, kad se u cijenu uključi komercijalno pakiranje i ostali troškovi može se procijeniti da bi dva i po decilitra varenika moglo koštati oko 100 kuna“, pojašnjava Franulić.
Što se tiče pakiranja, Franulić kaže da je moguća opcija da će zainteresirani proizvođači zajednički imati pakiranje a moguće je da će svaki proizvođač zasebno imati pakiranje. „Sve ovisi od našeg dogovora.Koliko sam upoznat nas je u ovom trenutku pet na otoku Braču koji se ozbiljnije namjeravamo baviti i proizvodnjom Bračkog varenika koji bi proizvodili veću količinu . Ostali proizvođači će proizvoditi količine za vlastite potrebe.Očekujemo da će nam se u narednim godinama priključiti još proizvođača. U svakom slučaju, onaj tko se odluči ozbiljnije baviti njegovom proizvodnjom mora nabaviti posude i kotao a mora uložiti i u ambalažu. Za dobiti oko 500 litara varenika potrebno je skuhati deset kotlova“, pojasnio je Ivica Franulić.