Skok burzovnih cijena na razine veće od 500 eura za megavatsat prva je reakcija tržišta u regiji na najave gašenja nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj i Cernavodă u Rumunjskoj te smanjivanja proizvodnje u nuklearci Krško (NEK), u sva tri slučaja zbog niskog vodostaja i zagrijanosti rijeka iz kojih elektrane crpe vodu za hlađenje reaktora. U međuvremenu su u NEK-u prešli s riječi na djela i u prvim poslijepodnevnim satima objavili smanjivanje snage reaktora za 20 posto.
- Zbog nastavka iznimnih hidroloških i meteoroloških uvjeta na rijeci Savi NEK će, kako je najavljeno, u noći na četvrtak, 6. kolovoza 2026. godine, početi postupno smanjivanje snage reaktora. U prvom koraku snaga će biti smanjena na 80 posto - poručili su iz slovensko-hrvatske nuklearke.
Riječ je, podsjećaju, o planiranoj i kontroliranoj privremenoj mjeri koja je nužna radi osiguravanja poštivanja odredbi Okolišne suglasnosti (OVS), prema kojima dnevna prosječna temperatura rijeke Save na mjestu potpunog miješanja nizvodno od HE Brežice ne smije prelaziti 28 stupnjeva Celzijevih, a prosječni dnevni porast temperature ne smije biti veći od tri stupnja.
- Tijekom posljednjih mjeseci visokih temperatura NEK je, kako bi smanjio toplinsko opterećenje rijeke Save, uspješno održavao rad na punoj snazi korištenjem sustava rashladnih tornjeva te svih ostalih raspoloživih sustava i komponenti elektrane. Vodu iz rijeke Save NEK koristi u trećem rashladnom krugu, namijenjenom odvođenju topline iz kondenzatora koja se ne može pretvoriti u električnu energiju te se mora odvesti u okoliš - navode iz NEK-a.
Opcija gašenja
Napominju kako je nuklearka posljednji put radila smanjenom snagom zbog ograničenja povezanih s temperaturom i protokom rijeke Save 2003. kada je smanjenje snage bilo potrebno više od 90 dana.
- Ako se trenutačni hidrološki i meteorološki uvjeti nastave i dodatno pogoršaju, NEK će nastaviti dodatno smanjivati snagu reaktora. NEK će ponovno raditi punom snagom kada to uvjeti budu omogućavali - dodali su iz nuklearke u Krškom iz koje Hrvatska osigurava između 20 i 25 posto svojih godišnjih potreba za strujom, ovisno o uvjetima rada NEK-a. Stoga će smanjenje proizvodnje u Krškom sigurno poremetiti redoviti rad domaćeg elektroenergetskog sustava, ali zasad ne u većoj mjeri. Naime, NEK je i u prethodnim danima isporučivao manje električne energije u mreže Slovenije i Hrvatske jer je imao povećanu unutarnju potrošnju zbog hlađenja elektrane. Ako usporavanje nuklearke potraje, a domaće hidroelektrane, termoelektrane, solari i ostali izvori ne uspiju povećanom proizvodnjom pokriti razliku, HEP će se morati okrenuti kupnji električne energije na tržištu gdje burze diktiraju cijene.
Do kraja godine stiže akcijski plan za nuklearku. Donosit će poseban zakon o lokaciji elektrane?
Kada je u pitanju potrošnja električne energije na Dan domovinske zahvalnosti, od jutarnjih sati, prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), ostvarena potrošnja ide preko planirane, a vrhunac prebačaja dogodio se između 16 i 16.15 sati kada je planirana potrošnja prebačena za sedam posto. Izgledno je da će prema večeri i noći razlika između potrošnje i plana rasti, a HOPS predviđa da bi vrh potrošnje oko 21 sat trebao dosegnuti 3005 megavatsati na sat. Oko 16 sati potrošnja je bila 2445 megavatsati na sat.
Burzovni skok cijena u regiji odnosi se na trgovanje električnom energijom u dijelu poslijepodnevnih sati utorka u trgovanju "dan unaprijed" koji je, osim problema u nuklearkama, pogurnula i smanjena proizvodnja u hidroelektranama u okruženju, poput Đerdapa u Srbiji, također zbog rekordno niskih razina Dunava i drugih rijeka u ovom dijelu Europe.
- Cijene električne energije na burzi bile su veće od 500 eura po megavatsatu, što nismo vidjeli od energetske krize 2022. godine. Sve što se ne proizvede, morat će se platiti - upozorila je srpska ministrica energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović na sastanku s čelnicima energetskog sektora susjedne države.
Cjenovne krize
Razmatrajući scenarij potpunog gašenja Paksa, mađarski energetski stručnjak Balázs Felsmann izjavio je za portal Világgazdaság da bi uvoz struje Mađarsku u satima najveće potrošnje mogao stajati od 700 do 800 eura za megavatsat.
- To su cijene koje bi mogle biti na temelju prethodnih međunarodnih cjenovnih kriza, ali u nekim večernjim satima zamislive su i više cijene - poručio je Felsmann.
Budući da su burze struje u Srbiji i Mađarskoj u značajnoj mjeri integrirane, zajednički su im i okviri za procjene što će se događati na tržištu struje.
Na našoj jedinoj burzi električne energije, CROPEX-u, trgovanje "dan unaprijed" jučer je zabilježilo najveću cijenu od 432 eura za megavatsat oko 17 sati, a prosječna cijena trgovanja tog dana iznosila je 179 eura. To su cijene koje su istrgovane u utorak, a i jedan i drugi podatak znače smirivanje tržišta nakon skokova početkom tjedna. Naime, u transakcijama na CROPEX-u za isporuku električne energije u utorak dostignuta je najviša cijena trgovanja od 657 eura oko 19 sati, dok je prosječna dnevna cijena iznosila 191 euro za megavatsat. U odnosu na kraj srpnja, prosječna cijena na CROPEX-u u transakcijama "dan unaprijed" u srijedu je bila veća 14 posto.
Za sagledavanje burzovne ponude i potražnje od značaja su i prosječne cijene koje se postižu u dijelu dana kada je najveće vršno opterećenje, između 19 i 22 sata. Vršna cijena na CROPEX-u u srijedu je iznosila 152 eura, što je, primjerice, čak 66 posto veća cijena od istovrsnog podatka za 1. kolovoza. Koliko su se cijene na CROPEX-u od početka tjedna promijenile, najbolje ilustrira podatak da je 2. kolovoza zabilježena najniža cijena u prijepodnevnim transakcijama, manje od eura za megavatsat. Za usporedbu, u srijedu je najniža zabilježena cijena u trgovanju "dan unaprijed" bila 48 eura.
Smanjenje potrošnje
Već su zbirni podaci CROPEX-a o trgovanju za lipanj ove godine signalizirali osjetan rast cijena u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Prosječna lipanjska cijena u transakcijama "dan unaprijed" iznosila je 116 eura, što je 34 posto veća cijena u odnosu na lipanj prošle godine. Spomenuta burza još nije izašla s izvješćem za srpanj, no to je već učinio mađarski HUPX pa njihova prosječna srpanjska cijena od 125 eura za megavatsat zacijelo predstavlja orijentir i za naše tržište. U odnosu na lipanj, HUPX bilježi rast prosječne cijene na tržištu "dan unaprijed" za 17 posto. U srijedu je na potonjoj burzi zabilježena prosječna cijena u transakcijama za "dan unaprijed" od 108 eura s padom cijene u odnosu na prethodni dan za dva posto, što se može pripisati uspješnim mjerama smanjivanja potrošnje struje koje je poduzela vlada premijera Pétera Magyara. Ipak, u odnosu na kraj srpnja, cijene na HUPX-u skočile su sredinom tekućeg tjedna 24 posto, a kada se usporede vršne cijene, poskupljenje iznosi čak 71 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....