Vlasnike kruzera uvijek iznova pogađa neka nevolja: korona, sad i rat s Iranom. Ali uvijek se brzo oporavljaju i nastavljaju poslovati sve bolje i sa sve više putnika.
Prošle godine diljem svijeta se preko 37 milijuna putnika ukrcalo na neki od kruzera – više nego ikada prije. To je evidencija Međunarodnog udruženja kruzerskih kompanija (Cruise Lines International Association, CLIA).
Udruženje predstavlja više od 95 posto svjetske ponude kružnih putovanja i očekuje nove rekorde u broju putnika u idućim godinama. Ove godine moglo bi biti prodano više od 38 milijuna putovanja brodovima za krstarenje, a do 2029. godine i preko 42 milijuna.
Jedan od razloga jest i to što Nijemci, koji spadaju među najrevnijim putnicima kruzera i iako njihovom gospodarstvu ne ide najbolje, očito štede na svemu drugom prije nego što štede i na godišnjem odmoru. Christian Röhl, glavni ekonomist internetskog brokera Scalable Capital, za Deutsche Welle objašnjava: „Posljednjih godina svjedočimo određenom zaokretu u potrošačkom ponašanju. Kada štede, ljudi prije svega smanjuju klasičnu materijalnu potrošnju: kupnju namještaja, automobila ili odjeće – dok su i dalje spremni priuštiti si doživljaje. A odmor je ipak jedno od najljepših iskustava.“
Na brod - i niti brige, niti pameti...
Prema Röhlovu zapažanju, činjenica da upravo kružna putovanja privlače sve više turista povezana je prije svega s njihovim konceptom: „Riječ je o cjelovitom paketu po načelu all-inclusive. Kad jednom donesete odluku da ćete putovati brodom, na njemu možete provesti cijeli odmor i velik dio organizacije već je unaprijed riješen.“
Bitna je „udobnost“, odnosno praktičnost. Hrana je osigurana, kao i zabavni sadržaji, wellness i sportski programi. Dodatne usluge, poput izleta na kopnu, mogu se rezervirati, ali nisu obvezne. A gdje god putnici sišli s broda, njihov plutajući hotel uvijek ih prati.
Danas jedva ima vrste krstarenja koja se ne nudi: od jeftinih do izrazito luksuznih putovanja, od malih brodova do golemih linijskih kruzera s više od 7.500 putnika. Postoje krstarenja za obitelji, samce, ljubitelje zabavne glazbe ili heavy metala, kao i putovanja usmjerena na zabavu ili kulturu.
Čini se da takva ponuda privlači mnoge putnike, osobito u SAD. Ondje živi najviše redovitih putnika na kruzerima. Međunarodno udruženje CLIA prošle je godine u SAD zabilježilo 20,6 milijuna oceanskih krstarenja, što je 7,5 posto više nego godinu prije.
Njemački putnici slijede na drugom mjestu, doduše s velikim zaostatkom. Godine 2025. krenuli su na gotovo tri milijuna oceanskih krstarenja, deset posto više nego prethodne godine.
Baš sve i u džep vlasnika broda
To je u pravilu i vrlo unosan posao za brodarske kompanije. Royal Caribbean Group, jedna od najvećih svjetskih kompanija za kružna putovanja, prošle je godine ostvarila neto dobit veću od četiri milijarde dolara. Prema Röhlu iz Scalable Capitala, cijene karata uglavnom su postavljene tako da pokriju fiksne troškove. Ulaznice se, osobito kada putuje više tisuća putnika, djelomično mogu nuditi po relativno povoljnim cijenama. Na taj se način pune brodovi: „Prava zarada dolazi od dodatnih usluga – izleta na kopnu, specijaliziranih restorana, wellnessa, igračnice i alkoholnim pićima." A to se u pravilu dodatno naplaćuje.
U odnosu na većinu turističkih odredišta na kopnu, brodovi imaju još jednu prednost, ističe Röhl: brodarska kompanija na njima ima monopol. „To znači da, bez obzira na što putnik troši novac – pa čak i ako iz dosade troši novac u brodskim trgovinama ili kupuje umjetnine – taj novac na kraju uvijek završi u džepu brodarske kompanije. To je vrlo zanimljiv poslovni model."
Takav poslovni model uvjerio je i mnoge ulagače. Tri najveće kompanije na ovom izrazito koncentriranom tržištu imaju sjedište u SAD. Najveća prema broju putnika i brodova jest Carnival Corporation, a slijede Royal Caribbean Group i Norwegian Cruise Line.
Mnogim njemačkim putnicima ta imena nisu osobito poznata. Ono što malo tko zna jest da je AIDA Cruises, vrlo prisutan na njemačkom tržištu, u vlasništvu Carnivala. Royal Caribbean Group zajedno s TUI Groupom upravlja, među ostalim i markom „Mein Schiff“, dobro poznatom njemačkim putnicima.
Tri vodeće kompanije za kružna putovanja izlistane su na Njujorškoj burzi. Sve su uključene u indeks S&P 500, koji okuplja 500 najvažnijih američkih kompanija.
Kruzeri zatečeni u Perzijskom zaljevu
Od kraja pandemije korone, njihove su se dionice ponovno oporavile. Jer korona je naglo srušila njihovu vrijednost: Razlog nije teško pronaći: kružnih putovanja gotovo da nije bilo, dok je i dalje trebalo plaćati fiksne troškove.
Pandemija je pokazala i koliko je ova industrija ovisna o vanjskim čimbenicima. Analitičari primjećuju da globalne krize, poput rata protiv Irana, plaše i ulagače jer znaju koliko su takva putovanja osjetljiva: kod ulagača izazivaju nesigurnost. Zbog toga su cijene dionica kruzerskih kompanija bile vrlo promjenjive. Ipak, pozitivan trend zasad se nastavlja.
Jer rat protiv Irana je i brodare dočekao nespremne: upravo po zimi mnogi nude krstarenja oko Arapskog poluotoka i čitav niz kruzera - među ostalima i Mein Schiff 4 i Mein Schiff 5 su zaglavili u arapskim lukama kad je Iran blokirao Hormuški tjesnac uz dodatne troškove evakuacije putnika avionima. Osim toga i rast cijena goriva zbog rata s Iranom osjeća se i u poslovnim rezultatima brodarskih kompanija. A u ovim danima nitko niti ne razmišlja ponuditi krstarenje prema Dubaiju i drugim lukama Perzijskog zaljeva.
No u principu, neki hotel stoji tamo gdje jest, ali brodari mogu svoje brodove usmjeriti prema drugim odredištima, objašnjava Torsten Kirstges sa Sveučilišta Jade u Wilhelmshavenu. To zahtijeva dodatni posao i stvara troškove, ali ako sve protekne dobro, prihodi se ponovno ostvaruju na novim odredištima. A Kirstges otkriva: „Odredišta u arapskom svijetu nisu glavni izvor zarade brodarskih kompanija." Najtraženija odredišta među putnicima na kruzerima i dalje su Karibi, Sredozemlje i Baltičko more.
Treba naći 2 milijarde dolara za novi brod
No industrija kružnih putovanja suočava se i s brojnim drugim izazovima. Tu su veliki dugovi nagomilani tijekom pandemije. Istodobno je riječ o djelatnosti koja zahtijeva golema ulaganja, objašnjava Röhl: „Veliki brodovi najnovije generacije stoje između 1,5 i dvije milijarde dolara. Najprije treba osigurati toliki novac. A kada se projekti financiraju kreditima, odmah se otvara i pitanje kamata."
Osim toga, postoje zahtjevi za poboljšanje radnih uvjeta i plaća zaposlenika na brodovima. Na svakom brodu primjenjuje se radno zakonodavstvo države u kojoj je registriran, a već zbog nužno brojne posade je i to je dodatni razlog da i kruzer plovi pod "jeftinom zastavom". „To su uglavnom zemlje koje nemaju radno zakonodavstvo usporedivo s onim u Njemačkoj.“ Zastava može biti i reklama za odmor - ispada da najviše kruzera plovi pod zastavom Bahama, ali naravno da je tu opet i Panama, Bermudi i čak Malta.
Hoće čisto - ali ipak i jeftino
Ipak, svijest o okolišu zahvatila je i "bijelu flotu": sve stroži ekološki propisi i na morima preko kojih plove i koje već čitav niz luka nameće kruzerima koji tamo pristaju, također zahtijevaju velika ulaganja, primjerice u brodove koji koriste ekološki prihvatljivija goriva poput ukapljenog prirodnog plina ili metanola.
„Pošteno je reći da se industrija kružnih putovanja i kad je riječ o društvenim pitanjima i kad je riječ o zaštiti okoliša ipak kreće u dobrom smjeru, premda možda nešto sporije nego što bi mnogi željeli", konstatira Kirstges.
No postoji jedan problem: „Putnici cijene kada kompanije poštuju socijalne standarde ili ulažu u zaštitu okoliša. To im odgovara. Ali nisu spremni platiti još stotinjak eura više samo zato što neka kompanija posluje održivije." To bi moglo smanjiti profitne marže upravo onim brodarskim kompanijama koje najviše ulažu u održivost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....