U dvije godine ekonomskog oporavka, od 2017. do 2019. godine, budžeti hrvatskih kućanstava porasli su više nego u prethodnom desetljeću, uglavnom obilježenom recesijom. Pokazuje to najnovija Anketa o potrošnji kućanstva Državnog zavoda za statistiku, istraživanje koje se nekad provodilo godišnje, a sada se provodi svakih nekoliko godina, s ciljem stvaranja slike o tome kako se i koliko troši te kakva su socioekonomska obilježja kućanstva. Uz ostalo, istraživanje pokazuje da se u dvije godine broj članova kućanstva smanjio sa 2,9 na 2,8.
Iz posljednje ankete, u kojoj je uspješno anketirano 1809 kućanstava, razvidno je da su kućanstva 2019. godine u prosjeku potrošila 93.522 kune, što je 10.992 kuna više nego dvije godine prije toga. Istodobno, od 2007. do 2017. godine izdaci su povećani za 8524 kune, sa 77.006 kuna na 82.530 kune.
Rast plaća i zaposlenosti, kao i drugi prihodi, uključujući one od turizma, očito su značajno popravili raspoloživi dohodak građana uoči pandemije, pa i ukupnu potrošnju.
Kada se promatra struktura potrošnje, vidljivo je da s rastom dohotka građani manje troše na hranu, a više na ostale, neesencijalne potrepštine. Tako je udjel izdataka za hranu i bezalkoholna pića u 2019. godini iznosio 26,2 posto, a najveći je bio 2010. godine, kada je na te potrebe odlazilo 32,1 posto budžeta. Istodobno, udjel izdataka za prijevoz povećan je sa 12 na 15,8 posto, a više se troši i na pokućstvo te opremu za kuću, čiji je udjel u izdacima porastao sa 4,9 na 6,3 posto.
Meso i povrće
Dok se na hranu troši manje, neke su se prehrambene navike popravile, a neke baš i nisu. U šest godina, primjerice, smanjila se konzumacija riže, brašna, šećera, kruha i peciva, ali i ribe, te povrća. Dok je 2014. godine potrošnja ribe bila 6,1 kilogram, u 2019. se svela na samo 4 kilograma. Sve četiri vrste povrća - lisnato, zeljasto, plodovito i korjenasto - također se manje troše, pa i do 30 posto. Ali, više se koristi konzervirano i prerađeno povrće: u šest godina potrošnja je narasla sa 7,7 na 9,8 posto.
Ako se u obzir uzme "imputirana najamnina", pretpostavljeni iznos za najam stana koje bi kućanstvo platilo kada bi ga moralo unajmiti (slobodna procjena nositelja kućanstva), rezultati Ankete sugeriraju i malo drugačije iznose potrošnje za stanovanje i energenate, koja raste sa 15,5 na 32,4 posto. Međutim, kako većina obitelji živi u vlastitoj nekretnini, riječ je ipak o hipotetskoj potrošnji. Od 1809 anketiranih kućanstva, njih 81 posto ima vlastiti stan ili kuću za življenje, bez obveze otplate kredita. Stambeni kredit ima 6,7 posto kućanstava, unajmljeni smještaj plaća njih 4,5 posto, a besplatno stanuje u unajmljenom smještaju 7,7 posto kućanstava. Pritom je većina stambenih jedinica građena u razdoblju između 1961. i 1980. godine, njih 44,8 posto.
Kada je riječ o posjedovanju trajnih potrošnih dobara, hladnjak, stroj za pranje rublja i televizor ima više od 98 posto kućanstava, automobil njih 71,4 posto, a drugi automobil 21,3 posto. To je malo više nego dvije godine prije promatranog razdoblja, kada je prvi automobil imalo 68,4 posto kućanstava, a drugi njih 18 posto. No, ono što je osobito snažno raslo je broj kućanstava koja su ugradila klima-uređaj: u dvije godine povećao se sa 35,4 na 44,8 posto.
Drugi automobil
Kako se tržište rada održalo i u vremenu pandemije, svi podaci upućuju na to da se raspoloživi dohodak kućanstava nastavio povećavati, kao i izdaci za potrošnju. U prvih pet mjeseci ove godine, pokazuju također podaci DZS-a, promet u maloprodaji realno je viši za 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako analitičari RBA ističu da "svi visokofrekventni pokazatelji već sada sugeriraju nastavak pozitivnih trendova i snažan rast u drugom tromjesečju te ohrabruju očekivanja o snažnom oporavku gospodarstva čak i unatoč visokoj razini neizvjesnosti".
Rast trgovine na malo, dodaju, dodatno je podržan trendovima na tržištu rada, koji osim polaganog rasta zaposlenosti obilježava i nastavak rasta plaća. Uz to, Hrvatska je i tijekom svibnja imala jedne od najblažih epidemioloških mjera u EU, "a optimizam se pojačavao s izglednom normalizacijom putovanja".