Povjerenje potrošača u srpnju palo je u odnosu na prethodni mjesec za 1,1 bod, kako u eurozoni tako i u Europskoj uniji, pokazuju preliminarni podaci Europske komisije. Tako je pokazatelj povjerenja u EU u srpnju iznosio -5,6, a u eurozoni -4,4.
Još u lipnju, međutim, povjerenje je išlo uzlaznom putanjom pa je taj indikator u EU rastao za 1,5 bodova, a u eurozoni 1,8, dosegavši razinu koja je bila znatno iznad pretpandemijske.
"Gospodarstvo eurozone oporavlja se, sve se više ljudi cijepi i mjere zatvaranja ublažene su u većini zemalja. Pandemija ipak i dalje baca sjenu na taj proces, posebno delta varijanta koja postaje sve izraženiji izvor neizvjesnosti", upozorila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, najavljujući da će ECB nastaviti podupirati gospodarstvo u oporavku od koronakrize povoljnim uvjetima financiranja.
Upravno vijeće ECB-a prošlog je tjedna potvrdilo novu strategiju monetarne politike prema kojoj je ciljana inflacija postavljena na razinu od dva posto u srednjoročnom razdoblju, pri čemu je dopustivo pozitivno i negativno odstupanje od cilja, a kod mjerenja inflacije u obzir će se uzimati i početne procjene troškova stambenih nekretnina u vlasništvu stanara. Ključne kamatne stope u eurozoni ostat će na sadašnjim niskim ili još nižim razinama dok inflacija ne dosegne ciljana dva posto "znatno prije" kraja srednjoročnog razdoblja, i to kroz dulje vrijeme. Glavna stopa refinanciranja ostala je na razini od nula posto, granična na 0,25 posto, dok je ona depozitna zadržana na minus 0,5 posto.
Analitičari RBA očekuju stabilnu razinu inflacije, koja ne bi trebala značajnije odstupati od ciljana dva posto, uz nastavak akomodativne monetarne politike i zadržavanje ključnih kamatnih stopa ECB-a na sadašnjim ili nižim razinama. "Moramo sačuvati povoljne uvjete financiranja za sve sektore gospodarstva dok pandemija ne završi. To je ključno kako bi oporavak prerastao u trajan rast i amortizirao negativan utjecaj pandemije na inflaciju", kazala je.