Središnji dio konferencije o liberalizaciji prijevoza u Hrvatskoj bio je rezerviran za predstavljanje studije ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
Novotny tvrdi kako je otvaranje tržišta tijekom posljednjeg desetljeća donijelo niz gospodarskih i društvenih promjena. Prema zaključcima studije, liberalizacija je povećala dostupnost prijevoznih usluga građanima, podigla kvalitetu usluge, potaknula tržišno natjecanje te dovela do konkurentnijih cijena, istodobno stvarajući nove prilike za zapošljavanje i razvoj poduzetništva.
Novotny, zagovornik liberalizacije kompletnog tržišta, smatra i kako je dolazak Ubera jednako značajna promjena kao i kada se kočija zamijenila automobilom. Tvrdi da je dolazak Ubera 2015. godine predstavljao prekretnicu za domaće tržište prijevoza, koje je dotad funkcioniralo u znatno zatvorenijem i manje konkurentnom okruženju. Prema njegovoj analizi, Uber je utjecao na temeljitu transformaciju ne samo autotaksi usluga, nego i načina na koji građani percipiraju i koriste gradski prijevoz. Kao najvažnije neposredne učinke istaknuo je snižavanje dotad relativno visokih cijena autotaksi usluga, povećanje konkurencije među pružateljima usluga te znatno veći izbor za korisnike.
Studija također pokazuje da su nakon ulaska Ubera na tržište i kasnije liberalizacije sektora ubrzano rasli broj poduzetnika registriranih za pružanje autotaksi usluga, broj zaposlenih u djelatnosti te ukupni prihodi poduzeća koja posluju u tom segmentu. Prema Novotnyju, liberalizacija je otvorila prostor novim poduzetnicima za ulazak na tržište te povećala gospodarsku aktivnost u sektoru koji je prethodno bio znatno manje dinamičan.
Kako bi potkrijepio tvrdnju da je liberalizacija temeljito promijenila sektor, Novotny je predstavio podatke prema kojima je broj autotaksi vozila u Hrvatskoj u posljednjih deset godina višestruko porastao, dok je broj vozača dosegnuo 33 tisuće.
Najizraženije promjene vidljive su na tržištu rada i u poslovnim rezultatima sektora. Ukupni prihodi poduzetnika u autotaksi djelatnosti porasli su s nešto više od 18 milijuna eura 2015. godine na oko 130 milijuna eura 2025. godine. U istom razdoblju broj zaposlenih kod poduzetnika povećan je sa 6000 na 29.000, dok je ukupan broj radnih mjesta povezanih s autotaksi djelatnošću, prema procjeni autora studije, s 2000 narastao na oko 33.000. Još 2015. bilo je tek 3000 taksista.
Uberov model poslovanja, tvrdi Novotny, omogućio je većem broju ljudi dodatne ili primarne izvore prihoda te stvorio nove oblike rada koji su bili prilagođeniji potrebama pojedinaca. Istodobno je pojačana konkurencija prisilila cijeli sektor na prilagodbu novim tržišnim uvjetima, tehnološkim rješenjima i očekivanjima korisnika.
Prema studiji, digitalne platforme dale su i značajan doprinos povećanju fiskalne transparentnosti sektora. Novotny je ustvrdio kako je poslovanje putem digitalnih platformi pridonijelo boljoj evidenciji transakcija, rastu prijavljenih dohodaka te povećanju uplata poreza na dohodak. Dodatno, veći broj pružatelja usluga uključen je u sustav PDV-a, što je, prema njegovu mišljenju, povećalo transparentnost i formalizaciju poslovanja u djelatnosti.
Kreativna destrukcija
No, autor studije upozorava da se svi učinci liberalizacije ne mogu mjeriti isključivo ekonomskim pokazateljima. Uber je, smatra Novotny, ostvario i niz posrednih socioekonomskih učinaka koji su oblikovali svakodnevne navike građana i poslovno okruženje. Među njima navodi promjene u ponašanju potrošača, rast očekivanja kada je riječ o dostupnosti i kvaliteti usluga te veće zadovoljstvo stranih turista koji u Hrvatskoj mogu koristiti usluge na koje su navikli u drugim zemljama.
Cijena starta vožnje, pokazuje studija, pala je s 3,33 eura 2000. godine na 0,80 eura 2020., dok su se prosječne cijene po kilometru tijekom promatranog razdoblja uglavnom zadržale ispod razina zabilježenih početkom stoljeća. Kao ilustraciju povećane konkurencije autor navodi i prijevoz između Zagreba i Zračne luke Franjo Tuđman, gdje je nakon dolaska Ubera uvedena usluga po cijenama osjetno nižima od dotadašnjih taksi tarifa.
Nadalje, studija je predstavila i rezultate istraživanja percepcije građana prema Uberu. Prema anketi Promocije Plus, više od 74 posto ispitanika smatra da je ulazak Ubera na hrvatsko tržište bio pozitivan potez, dok negativan stav zauzima manje od 10 posto građana. Takav odnos odražava se i na potrošačke preferencije: više od tri četvrtine korisnika autotaksi usluga kao prvi izbor navodi Uber, dok tradicionalne taksi prijevoznike preferira oko šest puta manji udio ispitanika.
Studija također liberalizaciju povezuje s ubrzanjem procesa digitalizacije. Prema Novotnyju, Uber je pridonio prihvaćanju novih tehnoloških rješenja i digitalnih poslovnih modela, posebno među mlađim generacijama korisnika. Platforma je popularizirala digitalno naručivanje i plaćanje usluga, transparentno formiranje cijena te modele koji izravno povezuju ponudu i potražnju uz smanjenu ulogu tradicionalnih posrednika.
Među važnijim dugoročnim učincima navodi se i prihvaćanje koncepta takozvane "kreativne destrukcije", odnosno tržišnih promjena koje dovode u pitanje ustaljene poslovne modele i potiču inovacije. Novotny smatra da su digitalne platforme pridonijele širenju ideje korištenja usluga umjesto posjedovanja dobara, ali i prihvaćanju dinamičkih modela određivanja cijena te unaprijed poznatih i transparentno prikazanih troškova usluge.
Studija tako ocjenjuje da su učinci liberalizacije tržišta prijevoza daleko nadišli sam autotaksi sektor. Prema Novotnyju, promjene koje su započele dolaskom Ubera imale su šire posljedice na tržišno natjecanje, digitalizaciju usluga, ponašanje potrošača i razvoj poduzetništva, čime su postale dio šire transformacije hrvatskog gospodarstva tijekom posljednjeg desetljeća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....