Učilište EU Projekti (UEP) predstavilo je svoje nove obrazovne programe iz područja projektnog menadžmenta, za koji se vjeruje da će u sljedećim godinama biti sve važniji. Tražit će se sve više projektnih menadžera, a njihova sposobnost prilagodbe, kreativnog rješavanja problema i uspješne komunikacije činit će razliku.
- Ljudski potencijal ostaje ključan za uspješnu provedbu projekata, bez obzira na razvoj tehnologije. Ovi programi osigurat će kontinuirani razvoj znanja i vještina budućim voditeljima projekata kako bi mogli uspješno odgovoriti na sve izazove - pojasnio je u pozdravnom govoru Vitomir Vela, ravnatelj UEP-a. Polaznicima će, osim teorijskih, ponuditi praktična znanja koja su stekli tako što su i sami sudjelovali u velikim projektima, među kojima se svakako ističe onaj vezan uz gradnju Pelješkog mosta.
- Mi stvaramo stručnjake. Kako smo do sada tako ćemo i dalje - dodao je Vela.
Zlatko Barilović, direktor za razvoj obrazovnih programa UEP-a, okupljenima je predstavio konkretne obrazovne programe na kojima su radili posljednjih mjeseci. Svoju su ponudu proširili edukacijom "Projektni menadžment" u trajanju od 30 sati s mogućnošću IPMA certifikacije te specijaliziranim kraćim edukacijama na teme: produktni dizajn i strategija, inovacijski projekti, PM2, metodologija za upravljanje projektima, upravljanje projektnim rizicima, menadžment programa i portfelja, uvod u Agile (Scrum) te Agile Leadership. Učilište je ujedno sklopilo sporazume s Hrvatskom udrugom za upravljanje projektima (IPMA Hrvatska) i Project Management InPMI-em Hrvatska, sve kako bi pokušali riješiti problem nedovoljne razine uspješnosti projekata, što je posljedica loših kompetencija.
- Potrebno je obrazovati ne samo voditelje projekata nego i sve ostale koji sudjeluju u njima - rekao je Barilović.
Osim klasičnih edukacija u učionicama, od svibnja su dostupne i online edukacije, a postoji mogućnost razvoja posebnih edukacija za pojedine organizacije s obzirom na to da rad u svakoj od njih zahtijeva specifična znanja i vještine.
- Za uspjeh su potrebni kvalitetan program, vrhunski partneri i ljudi koji će s polaznicima razvijati te programe. Mi imamo sve troje - poručio je Zlatko Barilović.
Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za energiju i održivi okoliš, skrenuo je pozornost publike na dva velika trenda - zelenu i digitalnu transformaciju.
- Velike su ih zemlje prepoznale, pa ulažu tisuće milijardi eura da se ti procesi ostvare. Kada imamo politički diskus, novac i ideje, to treba pretočiti u projekt - uvjeren je. Projektni su menadžeri, stoga, vrlo traženi, a procjenjuje se da će do 2027. trebati oko 88 milijuna upravo tih profesionalaca.
- Hrvatskoj se smiješi 25 milijardi eura, a s njima dolaze i izazovi. Upitan je apsorpcijski kapacitet našeg društva, pa je pitanje kako će se taj novac potrošiti do 2030., a veliki izazov vezan je upravo uz voditelje koji će upravljati projektima - naglasio je Vlačić.
Predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje projektima (IPMA Hrvatska) Mladen Vukomanović naglasio je da se danas fokus stavlja na vrijednosti, imidž i kvalitetu. Važno je primijeniti stečene kvalifikacije u interesu društva u cjelini, a ne samo investitora.
- Vrijednost više nije konkretni most ili cesta koji se sagrade, nego vrijednost koju to daje korisnicima - pojasnio je Vukomanović. Dodaje da IPMA pokušava certificirati i nagraditi najbolje prakse, a vjeruje da će potražnja za projektnim menadžerima u sljedećim godinama biti sve veća.
- Zbog toga se uključite, nemojte biti pasivni, nego donesite promjenu - poručio je.
U svojoj prezentaciji Sanja Georgina Stropnik, predsjednica PMI-a Hrvatska, pojasnila je kako se u posljednjih pet godina povećala svijest o tome što je zapravo projektni menadžment.
- Prošle godine smo primijetili da je na LinkedInu sve više oglasa za projektne menadžere. U jednom ih je trenutku bilo 30-ak tjedno - prisjeća se Stropnik. Izazov pronalaska dobrog projektnog menadžera poznat je ne samo Hrvatskoj, već i na globalnoj razini.
Osim toga, iako su se vještine poput komunikacije, izgradnje međusobnih odnosa ili kreativnog rješavanja problema u prošlosti smatrale manje važnima ili čak svojevrsnom slabošću, danas se one nazivaju "power skills." Vremena, organizacije i stilovi vođenja su se promijenili, smatra predsjednica PMI Hrvatska.
- Projektni menadžment je i profesionalna i životna vještina. Svi svakodnevno provodimo projekte kao što je primjerice organiziranje obiteljskih događaja ili renoviranje stana. Važno je to osvijestiti - dodala je. PMI u tome pomaže tako što okuplja i osnažuje struku, ali i potiče učenje za sve zainteresirane. Razvili su i besplatan "kick off" program kroz koji se stječu temelji upravljanja projektima.
O važnosti cjeloživotnog učenja i usavršavanja govorio je Marko Šimac, regionalni koordinator PM2 Alliance.
- S obzirom na dinamički razvoj okruženja, traži se od sudionika projekata da se ne zaustave na akademskom obrazovanju i prijašnjim projektima na kojima su radili. To je tek početak nakon kojeg treba nastaviti razvijati kompetencije - smatra Šimac. Ključno je imati na umu, dodaje, kako su promjene u industriji česte pa se treba informirati i prilagoditi inovacijama, ali i upravljati rizicima.
Šimac je ukratko predstavio PM2. Riječ je o metodologiji koja je osmišljena i razvijena od strane Europske komisije kako bi onima koji rade na projektima pomogla u svim fazama njihova razvoja. Svi su materijali besplatni.
- PM2 je vrlo jednostavan, postavlja jasna očekivanja, poboljšava komunikaciju i definira životni ciklus projekta te pomaže u njegovu provođenju od početka do kraja - istaknuo je. Ta metodologija daje i jasno definirane uloge u pojedinom projektu, zbog čega je njegovo uvrštavanje u ovakve obrazovne procese od izrazite važnosti.
- Danas, kada je u Hrvatskoj i Europskoj uniji u projektnoj ekonomiji vidljiva potreba za stručnjacima, čestitam Učilištu što je to prepoznalo i odgovorilo na nju - rekao je Šimac.