Microblink, jedan od 14 najvećih hrvatskih startupa osvojio je 10 posto američkog tržišta skeniranja računa.
Lani je njegovom tehnologijom skenirano više od 3 milijarde računa u SAD-u, praksi kroz koju brendovi potiču lojalnost svojih kupaca nagrađujući ih za informacije gdje i što kupuju, a plan je Microblinka u ovoj godini taj uspjeh proširiti na globalnu razinu.
Riječ je o najvećem uspjehu neke hrvatske tvrtke na američkom tržištu dosad.
Zanimljiv je to rasplet situacije u tvrtki koja je začeta iz poslovne ideje Damira Sabola, a koja u svojem originalnom obliku nikako nije uspijevala uzeti maha. Sabol, jedan od najpoznatijih hrvatskih poslovnih anđela i prvi koji je imao veliki startup exit, prodao je Iskon Hrvatskom telekomu za 100 milijuna kuna, da bi zatim prije 12 godina pokrenuo tvrtku Računi.hr.
Težak početak
Ideja mu je bila razviti sustav za primanje e-računa koje bi onda korisnici jednostavno mogli plaćati klikanjem, a ne prepisivanjem podataka u online bankarske aplikacije. Na taj način te usluge funkcioniraju danas. Ali u to vrijeme bila je to vizionarska ideja i za nju tržište nije bilo spremno. E-računi kao takvi u Hrvatskoj su postali popularni tek unazad godinu-dvije, a Sabol je iz tog biznisa izišao godinu prije.
U nizu vrlo uspješnih poslovnih priča koje je ostvario ovo je ostala jedna od rijetkih koje mu nisu požnjele veći uspjeh. Sve do sada.
Gradeći tvrtku Računi.hr Sabol je okupio tim s kojim je paralelno, još prije devet godina, pokrenuo Microblink, tvrtku koja si je postavila sličan cilj ali ga je planirala postići na potpuno drugačiji način. Umjesto naglaska na partnerstva s raznim tržišnim igračima, Microblink se fokusirao na razvoj vlastitog softvera za računalni vid koji može fotografiranjem skenirati račune i druge dokumente te onda, kad su u digitalnom obliku, s njima napraviti što je već potrebno.
Microblink je danas jedan od 14 najvećih startupa u Hrvatskoj.
Natječu se Appleom i Googleom
Ima tehnologiju računalnog vida koja je gotovo upola brža u skeniranju od sličnih tehnologija na mobilnim uređajima koje su razvili najveći svjetski autoriteti za mobitele - autor Androida Google, te autor iPhonea i iOS-a Apple.
Na popisu Microblinkovih klijenata su pak tvrtke poput Stripea, Qatar Airwaysa i policije u San Franciscu.
Sabol više nije aktivan u Microblinku.
Upravljanje ovim scaleupom u Hrvatskoj početkom ožujka lani prepustio je bivšem direktoru sektora direktnih kanala Erste banke Igoru Strejčeku. On je ujedno postao i globalni potpredsjednik za operacije i voditelj hrvatskog ureda Microblinka pa mu je zadatak bio dvojak - voditi operativno poslovanje startupa i trasirati njegov daljnji razvoj.
Strejček je, k tome, sve to ubacio u petu brzinu.
Tvrtka je unazad godinu dana udvostručila broj zaposlenika na 300.
Plan joj je do kraja ove godine narasti na 450 ljudi u Zagrebu i New Yorku. Strejček čak ne isključuje mogućnost da početkom iduće godine premaše i 500 zaposlenika!
I dok ne objavljuje poslovne rezultate na globalnoj razini, u Hrvatskoj je na Fini Microblink u 2020. prijavio rast prihoda od 40 posto na 62 milijuna kuna i neto dobit od 14,9 milijuna kuna.
- Ne možemo komunicirati ukupan globalni prihod u nominalnom iznosu, ali možemo govoriti o tome koliko je rastao, u postotku. Lani smo imali rast prihoda od 40 posto, a u 2022. očekujemo da ćemo to povećati na 50 posto - kaže Strejček.
Dodaje da je tvrtka profitabilna i da cjelokupan rast i razvoj financira iz vlastitih sredstava. Usto su, naglašava, upravo dovršili 'proizvodnu transformaciju'.
Tri nove vertikale
Microblink se interno reorganizirao u tri poslovne vertikale za koje Strejček navodi da bi u budućnosti mogle postati neovisni poslovni subjekti, slično kao što je Photomath, kojim danas upravlja Sabol, začet iz jedne poslovne ideje za korištenje Microblinkovog softvera.
To je jedini način na koji su, pojašnjava, u ovom trenutku otvoreni prema potencijalnim ulagačima.
- Segment skeniranja računa, u kojem smo tržišni lider u SAD-u, jedna je od naše tri nove vertikale. To je još softver za identitet, odnosno najbrži skener dokumenata na svijetu koji se koristi za provjeru identiteta, kako dokumenata tako i korisnika, a treći, i onaj segment po kojem se želimo primarno nametnuti na tržištu je naša umjetna inteligencija. Želimo biti prepoznati kao 'globalni AI powerhouse' - kaže Strejček.
Pojašnjava da nova organizacija poslovanja, koja uključuje i stvaranje multidisciplinarnih timova koji su umjesto na razvoj neke tehnologije fokusirani na razvoj novih, cjelovitih proizvoda, omogućuje da korištenjem postojećih i budućih tehnologija na kojima rade stvore - nove proizvode.
Strejček, navodi, da tako mogu stvoriti i nove tvrtke, poput novih pandana Photomathu.
Brzi razvoj proizvoda
Matija Ilijaš, potpredsjednik Microblinka za inženjering kaže da se u pozadini svega što rade nalazi Microblinkova vlastita AI platforma. Razvijaju je više od pet godina, a u posljednje vrijeme je postala toliko napredna da može stvarati i vrlo kompleksna AI rješenja s velikom brzinom i visokom razinom automatizacije.
- U našu platformu smo već počeli uključivati druge Ai modele i planiramo razviti prve primjere takozvanog meta učenja - kaže Ilijaš.
Navodi da ključ njihovog budućeg razvoja u tome što mogu na svojoj AI platformi brzo stvarati nove proizvode.
- U SAD-u smo lansirali skener polica, koji fotografiranjem u realnom vremenu prepoznaje što se nalazi na policama, u kojoj količini i na kojoj poziciji, što su sve informacije koje brendovi smatraju vrlo korisnima. Nekad bi takvo rješenje cijela tvrtka razvijala godinu ili duže, a mi smo prvu verziju na tržište izbacili za tri mjeseca, i to s timom od svega pet inženjera - zaključuje Ilijaš.