U nastavku donosimo:
- slučaj Ricosta kao povod za raspravu o minimalnoj plaći i posljedicama preseljenja proizvodnje
- što u istraživanju otkriva Ozana Nadoveza, ekonomistica, o prilagodbama poduzeća i cijenama
- koji se necjenovni kanali prilagodbe spominju u sektorima izloženima rastu minimalca
- iskustva i stavovi radnika te lokalnih vlasti nakon gašenja pogona u Vukovaru
- što aktualni scenariji središnjih banaka znače za inflaciju, plaće i profitabilnost poduzeća
Početkom ožujka njemački proizvođač obuće Ricosta zatvorio je svoj pogon u Vukovaru i proizvodnju preselio u Rumunjsku i Bugarsku, pri čemu je više od stotinu radnika ostalo bez posla. Gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček izjavio je da ga je direktor tvrtke iz Njemačke nazvao i najavio zatvaranje pogona do kraja mjeseca, navodeći kao razlog "povećanje zajamčenog minimalca u Hrvatskoj".
Taj se slučaj brzo nametnuo u javnosti kao ilustracija rasprave o minimalnoj plaći, ali i kao potvrda tvrdnji poslodavaca da snažan i brz rast minimalca može povećati troškove rada, smanjiti konkurentnost i dovesti do gubitka radnih mjesta. Istraživanja, međutim, pokazuju da se tvrtke u pravilu dobro nose s povećanjem minimalne plaće. Umjesto da odmah podižu cijene, pronalaze druge načine ...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....